Pročitano: 125
U Sollentuni je 17. i 18. novembra 2018. godine organizirana dvodnevna konferencija pod nazivom „Jezik i demokratija“. Konferenciju su organizirali šest bosanskohercegovačkih saveza članica NBV-a. Djelujući kroz zajedničku platformu Forum integracijskih inicijativa (www.foruminin.org), bh organizacije u saradnji sa NBV-om i Institutom za jezik iz Bosne i Hercegovine realiziraju Inicijativu o važnosti učenja maternjeg jezika. To su: Savez bosanskohercegovačkih udruženja, Islamska zajednica Bošnjaka, Bosanskohercegovački savez žena, Bosanskohercegovačko-švedski savez žena, BEMUF i APU mreža. Podršku u organiziranju Konferencije pružili su strateški partneri u ovoj inicijativi: trezvenjački savez NBV i Institut za jezik iz Bosne i Hercegovine kao stručni partner.
Svrha organiziranja ove konferencije bila je analizirati rezultate ostvarene u realizaciji zajedničke inicijative od 2016. godine, kada je organizirana prva konferencija na kojoj je zvanično i pokrenuta Inicijativa o važnosti učenja maternjeg jezika. Ujedno, ovo je bila prilika da se prepoznaju okolnosti i izazovi u kojima se sada nalazimo te, u tom kontekstu, usaglase i definiraju aktivnosti za naredni period od dvije godine.
Moderatorica Konferencije, predsjednica Koordinacionog tijela Foruma integracijskih inicijativa – Azra Jelačić, u svom uvodnom izlaganju ukazala je na važnost prepoznavanja maternjeg jezika kao dugoročnog procesa, zajedničkog interesa i cilja sveukupne bosanskohercegovačke useljeničke populacije, kao i na značaj i ulogu bh. saveza u tom procesu. U nastavku programa predstavnici svih bh. saveza predstavili su neke od realiziranih aktivnosti u proteklom periodu i ukazali na izazove sa kojima se susreću. Prisutnima su se obratili: Fatima Veladžić, Sadeta Murić, Fadila Jašarević, Mirsada Zahirović, Samira Ajanović, Haris Tucaković, Amela Isanović, Almedina Sačić, Šefika Makaš, Muhamed Mujakić, Nudžejma Sačić-Burdžović i Darko Kršek. Izlaganjima predstavnika bh. saveza iz Švedske, pridružila se i Jasna Hasanbašić kao predstavnica Odbora za školstvo iz Danske. Predstavila je postignute rezultate u proteklom dvogodišnjem periodu, ali i ukazala na niz problema sa kojima se susreću.
Član Koordinacionog tijela Foruma integracijskih inicijativa – Muhidin Čolić, učesnicima Konferencije prezentirao je trendove u procesu izučavanja maternjeg jezika u Švedskoj i ukazao na to koliko je i zašto, u kontekstu smjene generacija, važno razumijeti promjene kroz koje ovaj proces prolazi. Ukratko je predstavio strategiju kampanje kojom se želi promovirati važnost učenja maternjeg jezika i predstavio nekoliko materijala.
Posebno je bilo korisno predavanje dr. Nihada Bunara, profesora na Univerzitetu u Stockholmu, na temu „Nastava maternjeg jezika i njena budućnost – refleksije iz tekućeg državnog istraživanja“. Učesnicima je predstavljena pozicija maternjeg jeziku u okviru obrazovnog sistema – prednosti i nedostaci, mogućnosti i izazovi. Također, profesor Bunar prezentirao je vrlo konkretne podatke koji opisuju trendove u izučavanju maternjih jezika useljeničkih populacija, sa posebnim akcentom na bosanskohercegovačku zajednicu.
Nancy Malavé, novinar i pisac govorila je o negativnim posljedicama polujezičnosti. Problem je opisala u svojoj knjizi „Flikan utan språk“
Predstavnici Instituta za jezik iz Sarajeva, prof. dr. Alen Kalajdžija – direktor Instituta, Mr. Aida Kršo i književnik Hadžem Hajdarević, prezentirali su rad i konkretne aktivnosti Instituta u Bosni i Hercegovini i regiji, kao i zajedničke aktivnosti koje realiziraju u Švedskoj kroz saradnju sa bh. savezima i NBV-om. Predstavljeni su stručni metodički materijali i modeli rada sa našim savezima i udruženjima.
U okviru prvog dana programa Konferencije, predstavljen je angažman NBV usmjeren na aktivnosti učenja maternjeg jezika. Stefan Lahall prezentirao je principe i forme rada predviđene pravilima NBV-a koje se, između ostalog, odnose na način organiziranja studijskih aktivnosti, registraciju učesnika u tim aktivnostima i odgovarajuću evidenciju. Kroz tematsku diskusiju analizirao se dosadašnji rad i načini unapređenja rada u narednom periodu.
Drugi dan na Konferenciji protekao je u radu u grupama u okviru kojih su učesnici diskutovali o načinima promoviranja i širenja informacija o važnosti učenja maternjeg jezika. U tom pravcu, posebno je bilo važno prepoznati kako zainteresirati i motivirati mlade generacije da se aktivnije uključe, na različite načine, u procese očuvanja i učenja maternjeg jezika.
Analizom i sistematizacijom svih prijedloga, u narednom periodu bit će definirani i usaglašeni zaključci sa Konferencije, koji će poslužiti kao osnova za planiranje, osmišljavanje i realizaciju aktivnosti na nivou udruženja u naredne dvije godine, sa fokusom na roditelje i mlade generacije.
Kroz analizu dosadašnjih aktivnosti u periodu od 2016. do 2018. godine sasvim se jasno može zaključiti da je postignut veliki napredak u implementaciji strateških ciljeva definiranih na Konferenciji u 2016. godini, kada su definirana i usaglašena tri strateška pravca: jačanje saradnje i koordinacije između bosanskohercegovačkih saveza u Švedskoj, jačanje saradnje bh. saveza sa švedskim i bosanskohercegovačkim institucijama i organizacijama. U protekle dvije godine naše organizacije uspjele su se ujediniti u zajedničkoj inicijativi o važnosti učenja maternjeg jezika i ovom pitanju pristupiti kroz planski i koordiniran rad. Na Konferenciji je postignuta potpuna saglasnost da je period koji je pred nama važno iskoristiti za širenje znanja o važnosti očuvanja i učenja maternjeg jezika, podizanje svijesti i buđenje interesa među članovima bh. organizacija i šire javnosti.
