Pročitano: 237
Hvala Allahu, dž.š., donosimo salavat i selam Njegovom posljednjem poslaniku, Poslanikovoj, a.s., časnoj porodici, uzoritim ashabima, čestitim šehidima i svim iskrenim sljedbenicima naše lijepe vjere.
Poštovana braćo i sestre!
Danas je deseti dan mjeseca redžeba 1446. godine po Hidžri. Polahko ali sigurno približavamo se mjesecu ramazanu.
Povod za temu današnje hutbe je jedno vrlo interesantno nedavno održano predavanje u kojem je jedan od naših muftija ustvrdio da neprijatelji islama godinama sprovode jedan projekt koji bi se mogao nazvati uništavanje sunneta preko hadisa.
Nažalost, ovaj projekt pomaže veliki broj muslimana, a da uopće nisu svjesni toga.
Zato ćemo u današnjoj hutbi govoriti o pravilnom razumijevanju sunneta, kao jednog od dva temelja naše lijepe vjere.
Šta je zapravo sunnet, a šta hadis?
Sve ono što je Poslanik, a.s., radio, govorio ili šutnjom odobrio, nazivamo sunnetom, dok je hadis, uglavnom, ono što je on govorio.
Nažalost, nije baš uvijek jednostavno doći do pravog sunneta, jer je Muhamed, a.s., za života zabranio da se pišu njegove izreke (hadisi). Učinio je to da se hadisi ne bi poistovjetili sa Kur`anom.
Ozbiljno bilježenje hadisa otpočelo je, zapravo, tek par stotina godina nakon smrti Muhameda, a.s. Ovaj posao nije bio nimalo jednostavan. Sredstva komuniciranja su tada bila vrlo oskudna. Nije bilo interneta, telefona, radija, televizije…
Da bi se određeni hadis provjerio, nekad je trebalo danima putovati. Ovaj posao dodatno je otežavan namjernim izmišljanjem hadisa od strane neprijatelja islama. Osim toga, i sami muslimani su tome doprinosili, jer su, u želji da Poslanika, a.s., prikažu, po njihovom mišljenju, u što svjetlijem izdanju, olahko mu pripisivali određene hadise za koje uopće nema pouzdane osnove.
Zto je Muhamed, a.s., rekao:
„Ostavljam vam dvije stvari, pa, ako ih se budete pridržavali, bit ćete spašeni, a, ako ih napustite, zalutat ćete. To dvoje su Kur`an i sunnet.”
Navodimo još jedan hadis:
„Slaba će biti vjera onih koji će nevažne stvari važnim smatrati i pridržavati ih se, a ostavljati ono što je važno.“
Konačno, prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao:
„Sve što je u skladu sa Kur`anom, primite, jer je od mene, a ono što se protivi Kur`anu, odbacite.“
Ove oporuke izrečene su na temelju 48. ajeta sure El-Maide u kojem se kaže:
„I tebi smo objavili Knjigu s Istinom, da potvrdi sve Knjige objavljene prije nje i da nad njima bdije. I zato sudi među njima prema onome što je Bog objavio i nemoj se povoditi za njihovim prohtjevima na štetu Istine koja ti je došla. Svima smo od vas dali odgovarajući zakon i odgovarajući put, a da je Bog htio, jednim bi vas narodom učinio. Međutim, On hoće da vas iskuša u onome što vam daje, i zato se natječite u činjenju dobrih djela. Na svima vama je da se Bogu vratite i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.“
Zato je razumljivo da je Muhamed, a.s., još rekao:
„Ko na mene namjerno nešto slaže, pripremio je sebi mjesto u vatri“.
Dodamo li ovome i jednu veoma čestu pojavu, a to je da značajan broj muslimana olahko tvrdi da je nešto sunnet, zato što im to odgovara, a ono što im ne odgovara, ostavljaju po strani.
Zato danas imamo apsurdnih situacija.
Evo nekih:
Ima ljudi koji se hvale puštanjem brade kao sunnetom, a ne vode računa, recimo, o higijeni.
Ima ljudi koji, slijedeći sunnet, idu džamiju na dnevne vaktove, uz to još to ističu među ljudima, pa svojom pričom, često i gibetom opterećuju druge ljude.
Ima ljudi koji tvrde da vode računa o sunnetu, a u svom privatnom životu pokazuju sasvim drukčije ponašanje prema svojim najbližim i općenito prema ljudima.
Nažalost, mogli bismo još dugo nabrajati ovakve i slične primjere.
Umjesto toga, postavljamo i ovo pitanje:
Može li neko tvrditi da slijedi sunnet, a loš je komšija, nemaran radnik, nepravedan poslodavac, korumpiran političar???
I na kraju, odgovor na pitanje sa početka ove hutbe – sunnet i hadis nisu isto. Sve što je hadis, to je i sunnet, dok je sunnet sveobuhvatniji od hadisa. U tretiranju i istraživanju i jednog i drugog moramo biti maksimalno oprezni.
Ovu hutbu završavamo dovom:
Dragi naš Gospodaru, smiluj nam se i povećaj našu vjeru i ljubav prema Tebi i Tvom poslaniku. Pomozi nam da što bolje upoznamo njegov sunnet i principijelno ga slijedimo u našim životima.
Donesimo mu salavat i selam onako kako si Ti u 56 i 57. ajetu sure El-Ahzab rekao:
„Zaista, Bog i Njegovi meleki blagosivljaju Vjerovjesnika. O vi, koji vjerujete, blagosivljajte ga i vi i toplo ga pozdravljajte! One koji vrijeđaju Boga i Njegova Poslanika Bog će prokleti i na ovom i na onom svijetu, i pripremio im je ponižavajuću kaznu.
Idriz-ef- Karaman,
Malmö, 10. januar 2025.