Pročitano: 33
Hvala Allahu, dž.š., salavat i selam Njegovom posljednjem poslaniku, Poslanikovoj, a.s., časnoj porodici, uzoritim ashabima, čestitim šehidima i svim iskrenim sljedbenicima naše lijepe vjere.
Drago braćo, poštovane sestre!
Danas je 24. oktobar 2025. godine, odnosno 2. džumadel-ula 1447. H. godine. Ovaj dan u svijetu se obilježava kao Dan Ujedinjenih naroda. Tim povodom današnju hutbu posvetili smo govoru o pravdi i pravičnosti, jer je to jedno od načela na kojima je uspostavljena ova organizacija, a na temelju pravde uspostavljen cijeli sistem vrijednosti u islamu.
U suri El-Maide, 8. ajet, Allah, dž.š., kaže:
„O, vi koji vjerujete, čvrsto uz Boga stojte, svjedočeći onako kako jeste! I neka vas, nipošto, prezir nekih ljudi ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, jer je to bogobojaznosti najbliže, i Boga se čuvajte, jer Bog, uistinu, dobro zna ono što radite!“
A u 135. ajetu sure En-Nisa stoji:
“O, vi koji vjerujete, na pravičnosti ustrajte i svjedocima poradi Boga budite, čak i ako to protiv vas samih, protiv roditelja ili vaših bližnjih bude! I svejedno je bio bogat ili siromašan, preči je Bog od njih obojice! I, kako biste pravično postupili, nemojte slijediti prohtjeve. Ako, pak, krivo posvjedočite, ili svjedočiti odbijete, budite sigurni da Bog zna ono što radite. “
Navedimo i 58. ajet sure En-Nisa:
„Bog vam zapovijeda da ispunjavate amanete koji su vam povjereni i, kad sudite ljudima, da sudite pravedno. Divno li vas, uistinu, Bog savjetuje! Zaista, Bog sve čuje i vidi.“
A u 90. ajetu sure En-Nahl, kojeg učimo na kraju svake hutbe, Allah, dš.š., kaže:
„Bog naređuje pravednost, dobročinstvo i darivanje bližnjima, a zabranjuje razvrat, nevaljaštine i nasilje – savjetuje vas kako biste se prisjećali.“
U islamu prava se dijele na dva dijela: na Allahova prava i prava Njegovih robova. Prva su prava između Allaha i čovjeka, a druga se tiču međuljudskih odnosa. Da bi se kod Allaha zaslužila nagrada i spasilo od kazne, potrebno je ispunjavati prava prema Stvoritelju, ali i biti čist od prava drugih. Hakovi drugih ljudi prate nas od rođenja do proživljenja i vaganja djela kada će svačije pravo biti objelodanjeno i nikome nepravda neće biti učinjena. Hakkovi su one konstantne dužnosti, obaveze i posebnosti prema drugim bićima. Ne ugroziti nečiji hakk u praksi znači ne uzurpiratii tuđa prava, ali ne samo to. U hakove ljudi spada i pravedno postupanje prema svakome s kim dijelomo životni prostor: roditeljima, supružnicima, djeci, komšiluku, rođacima, poslovnim partnerima…
Kao univerzalno načelo, pravda se ne može braniti samo onda kada su muslimani izloženi nasilju i nepravdi, kao što je to danas slučaj u Gazi, ili za vrijeme agresije na našu domovinu. Čak osam ajeta sure En-Nisa objavljeni su Muhammedu, a.s., u cilju da se jedan jevrejski građanin oslobodi lažne optužbe, a da se umjesto njega osudi jedan musliman. Naime, ovaj posljednji, Ibn Ubayrik, ukrao je jednu pancir košulju i nakon toga za to optužio jednog jevreja. Objava koja je sišla Božijem Poslaniku otkrila je istinu o tome.
Poznat je slučaj kad su neki ljudi pokušali intervenirati kod Poslanika, a.s., kad im je on odgovorio da, kad bi njegova kćerka Fatima pogriješila, bila bi tretirana kao i svaki drugi prestupnik.
Jedan od najznamenitijih današnjih alima Tarik Ramadan s pravom insistira da muslimani, naročito danas, kada su masovno izloženi progonima i stradanjima, budu dosljedni branioci pravde i da budu uz sve one koji su potčinjeni i obespravljeni.
O univerzalnoj vrijednosti pravde i pravičnosti govori i izreka jednog našeg bošnjačkog alima:
„Dobrog kršćanina više cijenim nego hrđavog muslimana. Ne mogu braniti nešto samo zato što je muslimansko (a nije islamsko), niti ignorirati nešto dobro samo zato što je tuđe.“
Uzvišeni Gospodaru, na Tebe se oslanjamo, Tebi se obraćamo, a Tebi ćemo se i vratiti!
Gospodaru naš, osnaži našu vjeru i uvećaj ljubav prema pravdi i pravičnosti!
Amin, ja Rabbel-alemin.
Idriz-ef. Karaman,
Eslöv, 24.10.2025.
