Pročitano: 1.508
HATIB HAFIZ MR. MENSUR EF. MALKIĆ, DIREKTOR GHB MEDRESE, GAZI HUSREV-BEGOVA DŽAMIJA, PETAK, 20. JULI 2018.
Hvala Allahu Gospodaru svjetova,neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu čāsnu porodicu i plemenite ashabe.
Poštovana braćo!
Svaki islamski šart, svaki propis, obaveza i dužnost kojim nas je Uzvišeni Allah zadužio, jedan su od mnogobrojnih odraza Allahove, dž.š., mudrosti i dobrote prema Svojim robovima, koje je propisao sa svrhom i za dobro čovjeka.
Svaki ibadet sadrži odgojnu dimenziju i cilj mu je da čovjeka/vjernika izgradi, disciplinira, odgoji i oplemeni.
U današnjoj hutbi ukazat ćemo na mudrosti u obredima i propisima hadža, i na nagrade i vrijednosti hadža.
Svaki musliman i muslimanka dužni su, jedanput u životu, hodočastiti Kabu i obaviti petu islamsku dužnost nakon polnog punoljetstva, nakon što ispune fizičke ali i zdravstvene uvjete, te steknu dovoljne materijalne mogućnosti za izvršenje ovog farza. Uzvišeni Allah u Kurʼan-i kerimu kaže: „Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti, a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.“ (Ālu ʻImrān, 97.)
Mudrosti i tajne hadža su mnogobrojne ali se često ističu sljedeće:
– Hadž je propisan umjesto isposništva (rehbanijjeta) koje je bilo prisutno kod prijašnjih naroda. Allah, dž.š., je odredio da rehbanijjet muslimana bude u obavljanju hadža a Kabu je učinio odredištem za Svoje robove, mjestom gdje dolaze hadžije i skrušeno i ponizno izvršavaju propise. Allah, dž.š., je hadžijama stavio u dužnost radnje koje razum ne može potpuno shvatiti ali te radnje izražavaju čistu pokornost i poštivanje zapovijedi u čemu, u stvari, i jeste velika tajna robovanja Gospodaru;
– U svakom hadžskom obredu, postupku ili pripremi za hadž mudrost je koju čovjek treba otkriti i razmišljati o tome, naprimjer: priprema i putovanje na hadž, odlazak od kuće i odvajanje od porodice hadžiju treba da podsjeti na smrt i na ahiret jer će se u času smrti, koja, uz to, svakom stiže bez najave, čovjek zauvijek rastaviti od svoje porodice i svega što je stekao na ovom svijetu. Hadžija odlazi iz svoje domovine kao što će otići s dunjaluka, putuje prevoznim sredstvom do odredišta a tako će putovati-ležati na tabutu i biti donesena svaka osoba do kabura. Hadžija oblači samo ihrame što ga treba podsjetiti da će biti umotan samo u ćefine. Stajanje i boravak na Arefatu hadžiju trebaju podsjetiti i biti mu opomena da će tako stajati, boraviti i iščekivati sud i presudu na Sudnjem danu. Stalno izgovaranje telbije, kao odziv Uzvišenom Gospodaru i potvrda njegovog imana, hadžiji je podsjetnik da će riječi tevhida i svoj iman trebati potvrditi odgovorima Munkiru i Nekiru, melekima ispitivačima u kaburu.
Dakle, u svakom hadžskom obredu postoji mudrost koju vjernik treba otkriti a te mudrosti svaki vjernik primjećuje, manje ili više, odnosno primjećuje ih shodno svome duhovnom stanju.
Mudrost obaveznosti hadža, pored činjenice što hadž treba biti kruna imana, možemo uočiti i kroz elemente koje ova obaveza sažima i povezuje i elemente koji doprinose njezinom upotpunjenju. Tako, sabur, strpljivost koja je izuzetno potrebna tokom cijelog perioda i boravka na hadžu, svojevrsni je trening i kontrola karaktera.
Potom osjećaj spremnosti i otvorenosti za brigu i pomoć slabijim, starijim ili bolesnim u obavljanju hadžskih obreda ostavlja lijep trag na dušu hadžije, i postaje dio njegove ličnosti a hadž ovim i sličnim djelima i stvarima biva oplemenjen i upotpunjen.
Iskreni sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s., oni koji dokuče mudrosti hadžskih obreda i propisa, oni na kojima hadž ostavi traga, imaju poseban status kod Allaha, dž.š., i biće počašćeni posebnim nagradama koje pokazuju kakve sve vrijednosti hadž sadrži:
– hadž koji je obavljen ispravno, sa iskrenim nijetom i bez počinjenog grijeha u toku hadža biće primljen kod Allaha, dž.š., to je hadž mebrur za kojeg je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Za primljen hadž (za hadž mebrur) nema druge nagrade osim dženneta.“ Takav primljeni hadž poništava grijehe koji su počinjeni prije hadža, što vidimo na primjeru Amra ibn El-ʻAsa, koji kaže: „Kada je Allah, dž.š., dao da islam uđe u moje srce, došao sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu: ‘Pruži mi ruku, daj mi svoju ruku da ti dam prisegu, da ti se zakunem’. Nakon što mi je pružio ruku, ja sam svoju ruku povukao. Upitao me je: ‘Šta ti je Amre?’ Rekoh: ‘Želim da postavim uvjet.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., upita: ‘Šta to želiš da uvjetuješ?’ Odgovorih: ‘Da mi bude oprošteno!’ A Allahov Poslanik, s.a.v.s., tada mi reče: „Zar ne znaš da islam briše sve ono što je bilo prije njega? Da hidžra briše sve ono što je bilo prije nje?I da hadž briše sve ono što je bilo prije njega?“
– neke osobe obavljanjem hadža mogu dostići stepen mudžahida – borca na Allahovom putu, o čemu govori sljedeći hadis: „Džihad starih osoba, maloljetnih, slabih i žena jeste u obavljanju hadža i umre!“
– hadžije su Allahovi, dž.š., gosti, i hadžijama će dove biti primljene, što se vidi iz hadisa:„Hadžije i oni koji umru obavljaju su Allahovi gosti: ako Ga zamole – On im se odazove; a ako zatraže oprosta od Njega – On će im oprostiti.“ Zbog toga je sunnet tražiti od hadžije da čini dovu za odsutnog brata. Hadžiji se oprašta, ali i onome za koga hadžija bude tražio oprosta, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio: „Allahu moj! Oprosti hadžiji i onome za koga hadžija traži oprosta!“
Draga braćo!
Svaka od navedenih vrijednosti hadža, kako smo vidjeli, ima svoje utemeljenje u hadisu, u riječima Muhammeda, s.a.v.s., i sadrži u sebi, osim vjerske komponente i odgojnu i duhovnu komponentu.
Svaka od mudrosti koju sadrži hadž i hadžski propisi neka nam bude podstrek za razmišljanje i podsticajza naš duhovni rast, za našu stalnu pripremu za rastanak sa ovim svijetom i susret sa Uzvišenim Gospodarom.
Kako su ovo dani ikrara – hadžijskih dova, iskoristimo makar jednu od vrijednosti hadža, zamolimo one koji su nanijetili da ove godine obave hadž da nas se sjete sa dovom na mubarek mjestima, da upute dovu za nas, za našu djecu, za našu domovinu, za dobro i napredak svih muslimana s nadom i vjerom da će Allah, dž.š., primiti te dove.
Dragi Allahu, smiluj nam se, oprosti nam grijehe, učvrsti nas na pravom putu, podari nam dobro i na ovom i na budućem svijetu! Amin, ja Rabbe-l-alemin!