Pročitano: 212
Hvala Allahu, dž.š., salavat i selam Njegovom posljednjem poslaniku Muhamedu, a.s.
Draga braćo i poštovane sestre,
Nakon puna tri mjeseca evo nas ponovo na džuma namazu u našoj džamiji. Radosni smo i zahvalni Gospodaru svjetova, ali i tužni što ovom namazu ne mogu prisustvovati svi oni koji bi željeli. Zato odmah na početku molim Allaha, dž.š., da što prije budemo u mogućnosti da se okupljamo bez ikakvih ograničenja. A dok se to ne desi, potrebno je da budemo solidarni i strpljivi. Narednog petka vjerovatno većina od vas neće moći dobiti priliku da prisustvuje džuma namazu. Molimo vas da razumijete da je ovo vanredna situacija i da obaveza prisustva džumi spada sa svih onih koji ne dobiju mjesto. Oni će klanjati podne namaza kod kuće, a hutbu mogu pogledati na našem youtube kanalu.
A u današnjoj hutbi govorimo o potrebi povratka našem iskonu, našoj prirodi.
Činimo to razmišljajući o upravo ispraćenom, čudnom, ali prelijepom ramazanu, kao i situaciji u kojoj se idalje nalazimo zbog korona virusa.
U suri Er-Rum, 30. ajet, Allah, dž.š., kaže:
“Zato upravi svoje lice vjeri s potpunom čistotom, primjereno prirodi s kakvom je Bog ljude načinio! Nema mijenjanja onoga što Bog stvori! To je ona prava i vjerodostojna vjera, samo što većina ljudi ne zna.“
Po toj čistoti jedna sura u Kur’anu Časnom nosi naziv “Fatir”.
Uzvišeni Allah je Fatir, koji ljude stvara u fitretu, tj. potpunoj čistoti.
U tom pogledu i Božiji poslanik Muhamed, a. s., je rekao:
“Svi se ljudi rađaju u fitretu – duhovnoj čistoti.”
Fitret je čovjekovo prirodno stanje i njegov duhovni zavičaj. Za tim duhovnim zavičajem čovjek cijeli život teži i žali. Čuva ga kao nešto najvrjednije i najvažnije u svome životu. Gubitak fitreta najveći je životni gubitak i nesreća. Upravo iz tog razloga nas i Kur’an Časni podsjeća da je životni uspjeh i pojedinačna pobjeda svakod od nas očuvanje fitreta. Tako se u suri “Eš-Šems” kaže:
“Tako Mi neba i Onog Koji ga je sazdao, te Zemlje i Onoga Koji ju je rasprostro, i duše i Onog Koji ju je upotpunio, pa ju i da griješi, a i da se čuva, nadahnuo – onaj ko je očisti spašen je, a ko je uprlja propast će.“ (Eš-Šems, 9-10.)
Kazivanje o unutarnjoj čistoti otvara govor i o ljudskoj savjesti. Savjest je važna odlika čovjeka, koja potvrđuje i postojanje duše u čovjeku a u konačnici i Boga. Savjest je dimenzija prema kojoj se čovjek određuje i mjeri. Savjest kao takva može se čuvati, unaprjeđivati i usavršavati, ali, također, ona se može i zapustiti, ili pak potpuno potisnuti. Kako se čovjekovo tijelo može razvijati i njegovati, tako se i savjest može postepeno razvijati i jačati svoje sposobnosti.
Stoga nas Kur’an Časni poziva da budemo svjesni te pojave oko nas.
U suri “El-Maun” se kaže:
“Znaš li ti ko je taj ko Dan suda poriče? To je onaj koji grubo odbije siroče, i da se nahrani siromah ne podstiče. I, teško se onima koji namaz klanjaju, ali svom namazu pažnju ne pokalanjaju, koji se samo pretvaraju, i ni korice hljeba drugome ne daju.“ (El-Maun, 1.)
Pojam el-maun označava obične stvari i svakodnevne uobičajene poslove. Zapravo, na tim običnim i malim stvarima vidimo koliko su ljudi zapustili svoju savjest i kako su se uprljali iznutra.
Od ove savremene bolesti nismo zaštićeni ni mi, niti naša djeca.
U nedavnom istraživanju, koje su proveli profesori Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, a u kojem je ispitano više od hiljadu naših omladinaca, na upit da li vjeruju da u njima postoji duša, samo jedna trećina dala je potvrdan odgovor. Gotovo su se svi ispitani mladi ljudi izjasnili da vjeruju u Boga, međutim, ogromne dvije trećine omladinaca je kroz pitanje o duši pokazalo nedovoljnu svijest o sebi, svome izvoru i važnim odrednicama svoga bića, te jasno pokazali svoju unutarnju prazninu.
Draga braćo i sestre,
Današnju hutbu završavamo dovom:
Dragi Bože, osnaži našu vjeru, kojom ćemo sačuvati fitret u nama i pomozi nam da svi naši ibadeti budu iskreni i da se njima vraćamo fitretu!
Dragi Bože, pomozi nam da budemo svjesni svakog našeg djela pa čak i onog najamanjeg!
Dragi Bože, povećaj nam bereket, mir i sreću našu!
Amin!
Idriz-ef. Karaman,
Malmö, 5. juni 2020.