Pročitano: 74
Poslije uspješno organizirane Konferencije o bosanskom jeziku koja je 22. maja 2017. godine održana u Geteborgu, u ovom mjesecu nastavljene su aktivnosti u okviru projekta „Maternji jezik i višejezičnost kao ključ razumijevanja“. Kao druga u nizu projektnih aktivnosti u 2017. godini usmjerenih na očuvanje, izučavanje i učenje bosanskog jezika i bosanskohercegovačke kulturne baštine, u Gislavedu je u ponedjeljak, 22. maja 2017. godine održan stručni seminar za imame, u organizaciji nosilaca Projekta: Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, Instituta za jezik iz Bosne i Hercegovine i NBV-a.
Na cjelodnevnom stručnom seminaru učestvovalo je 17 imama, uz prisustvo i aktivno sudjelovanje glavnog imama Idriza ef. Karamana i glavnog koordinatora projekta Mustafe ef. Šetkića.
Stručni tim predavača iz Instituta za jezik predvodio je dr. Alen Kalajdžija – direktor Instituta, koji je predstavio razvoj i specifičnosti bosanskog jezika u proteklim stoljećima na primjeru triju rukopisnih bosanskoarebičkih ilmihala, te na taj način prikazao historijsku ulogu vjerskih zajednica u očuvanju i razvoju bosanskog jezika.
Uloga mr. Aide Kršo bila je upoznati imame sa pravopisnim normama s ciljem otklanjanja dilema u svakodnevnoj jezičkoj upotrebi, dok je književnik Hadžem Hajdarević kroz interpretaciju dijela Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskoherceogovačkih pisaca, predstavio neraskidivu vezu između naše bosanske povijesti i bosanskohercegovačke književne tradicije.
Muhidin Čolić, spoljni saradnik Instituta za jezik, prezentirao je novi koncept zajedničke i planske kampanje usmjerene na promociju bosanskog jezika na nivou svih džemata, ali i šire javnosti.
Fadila Jašarević kao dugogodišnja uposlenica i saradnica NBV-a, imame je upoznala sa studijskim materijalima oslonjenim, prije svega, na udžbenik Pravopisni priručnik Instituta za jezik, te im prezentirala konkretne forme vezane za raportiranje različitih vrsta studijskih i kulturnih aktivnosti prema NBV-u.
Sa ovim seminarom pokrenute su i realizirane prve programske aktivnosti koje su dio plana predstavljenog na prošlomjesečnoj konferenciji, a čiji je cilj pružiti imamima stručnu pomoć u domenu bosanskog jezika i svakodnevne jezičke prakse, te im na taj način olakšati rad usmjeren ka djeci, omladini, džematlijama, ali i u svakodnevnim administrativnim poslovima. Istovremeno, kroz predstavljanje segmenata iz historije bosanskog jezika i bogate bosanskohercegovačke književne tradicije, seminar je imao motivacioni i inspirativni karakter, što je bila i njegova osnovna svrha.
Projektne aktivnosti nastavit će se u narednom periodu u skladu sa definiranim planom i programom.
M.Č.
