Pročitano: 457
Neka je hvaljen i slavljen Onaj koji je čovjeka peru poučio. Onaj koji će one koji vjeruju i učene na visoke položaje uzdići. Najljepši blagoslovi i najpotpuniji selami, donosiocu radosnih vijesti Muhammedu, njegovoj časnoj porodici, vrlim ashabima, bosanskim šehidima i svima koji su se za islam kao životni put opredijelili.
Cijenjena braćo!
Imamo li na umu progresivni stav islama o nauci, pravo je čudo kako su se muslimani svijeta, u zadnjih nekoliko stoljeća, oglušili o početni kur’anski imperativ uči. Možda u ovome treba tražiti osnovne razloge njihove sveopće zaostalosti, decenijske eksploatiranosti i nemogućnosti snalaženja u savremenim tokovima života. Vjerujući u Allaha, dž.š., snagom nauke, trebalo bi da muslimani sebi potčine sredstva rada i privređivanja na zemlji i tako, ne samo sebi već i ostalim ljudima, osiguraju sreću i blagostanje. Takvim pristupom islam bi, kao posljednja božanska objava, našao svoju istinsku primjenu na zemlji, postavši atraktivan za ostvarenje i dunjalučkih i ahiretskih ambicija svakog pojedinca i zajednice. Stoga, uz prvi poslani ajet ikre ne iznenađuje toliki broj ajeta o važnosti korisnog znanja uopće, a i Poslanikovih hadisa kao potvrda i objašnjenja svemu tome. Vjerovjesnik, s.a.v.s., potičući nas na sretan život i na ovom i na buduće svijetu rekao je:
لِكُلَّ شَيْيءٍ طَرِيقٌ وَطَرِيقُ الْجَنَّةِ الْعِلْمُ.
“Svemu se prilazi određenim putem, a put do Dženneta je – nauka.”[1]
اغْدُ عَالِمًا أَوْ مُتَعَلِّمًا أَوْ مُسْتَمِعًا وَلَا تَكُنِ الرَّابِعَ فَتَهْلِكَ.
“Budi učen ili onaj koji se obrazuje. Slušaj učene i ne budi nešto mimo toga pa da propadneš.”[2]
Ignorisanje obrazovanja vodi bijedi i poniženju
Cilj obrazovanja u savremenom društvu jeste, prije svega, sticanje znanja i vještina koje su u skladu s potrebama poslovanja i podsticanja razvoja kreativnih sposobnosti ljudi. Međutim, nikako se ne smiju zanemariti i humanistički ciljevi obrazovanja, u smislu postizanja vrline, spoznaje moralnih i kulturnih vrijednosti, na šta su nam ukazivali, još, Platon i Aristotel, a s čim su saglasni mnogi savremeni teoretičari. Obrazovanje neki definiraju kao sistemsku aktivnost na planu izgradnje ili formiranja “obraza” tj. čovjekove moralnosti i ljudskosti. Jer šta je obrazovanje bez morala.
Neki islamski učenjaci skloni su tvrdnji da će Uzvišeni radije oprostiti griješenje nego neznanje. Dva su najveća neprijatelja islama: onaj koji ga želi indoktrinirati i onaj koji ga ne poznaje. Stoga je nezamislivo da muslimani, nakon jasnog islamskog određenja naspram nauke i blistavih kulturno-civilizacijskih dostignuća u prvih nekoliko stoljeća islama, budu u tako inferiornom položaju. Ako bismo pokušali tražiti odgovor za ovakvo stanje, jedan od ključnih razloga bio bi, zbog svjesnog ili nesvjesnog ignorisanja nauke. U historijskom razdoblju kada su muslimani na dostojan način poštivali i vrednovali nauku i učenjake, dostigli su svoj zenit. Kada su se oglušili o prve kur’anske zapovijedi, bili su osuđeni na stagnaciju koja ih je dovela na razinu bijede i poniženja. Zapravo, oni su se oglušili o sunnetullah, Allahovu zakonitost na zemlji, a to je, da će oni koji budu najviše ulagali u Allahovo ikre’ to jeste nauku, biti dominantni nad ostalima u svakom pogledu. Preneseno na današnje prilike, najmoćniji i najcivilizovaniji su oni koji najviše ulažu u nauku. Ako se upitamo ko šalje u svemir kosmičke letjelice, proizvodi najbolje avione i automobile, primjenjuje najsavremeniju tehnologiju u medicini i svim granama privrede, lahko ćemo prepoznati da su to zapadne zemlje, koje ulažu enormne svote novaca i angažuju učenjake iz cijelog svijeta kako bi radili na unapređenju njihovih tehnologija i općeg blagostanja i napretka. To je ono što im priskrbljuje moć i zbog čega su nezaobilazni faktor u odlučivanju o svim relevantnim pitanjima svjetske politike i ljudskog djelovanja uopće.
Iako su muslimani ummet knjige, ipak, prema nekim statistikama, veliki procenat muslimanskih naroda su nepismeni. Prema najnovijim istraživanjima UNESCO-a, u svijetu ima 781 milion odraslih nepismenih osoba. Najviše nepismenih se nalazi u regionu podsaharske Afrike i zapadne Azije, upravo u dijelovima u kojima većinski žive muslimani. Statiska potvrđuje i to, da se univerziteti iz muslimanskih zemalja na svjetskoj rang listi univerziteta, pojavljuju tek nakon tristotog mjesta. Pitamo se šta oni kao takvi mogu ponuditi svijetu i kako mogu biti ravnopravni takmaci sa ostalima, na naučno-tehničkom, političkom, vojnom, ekonomskom i drugim planovima. Islam nema perspektivu sa primitivnim i zaostalim muslimanima niti će tako postati respektabilan faktor na planu svjetskih dešavanja.
Samo potpuna svijest o ulozi nauke i istinska želja da se ovlada njenim tajnama, s vjerom u jedinog Allaha, može izvesti muslimane na selamet. Za nas Bošnjake, evropske muslimane, to je od posebnog značaja. Važnu ulogu na tom putu, uz ostale relevantne faktore, imaju i naše odgojno-obrazovne ustanove (medrese i fakulteti) kao glavni animatori i promotori ilmu dina, i univerzalnih ljudskih vrijednosti u širokim narodnim masama. Dakako da teološko znanje nije dovoljno za opći napredak muslimana, ali je ono nezaobilazni faktor u pravilnom razumijevanju drugih naučnih disciplina kao i njihovih konkretnih dostignuća.
Poštovana braćo!
Pošto su ovih dana aktuelni upisi u srednje škole i fakultete, smatramo svrsishodnim ukazati na važnost pohađanja naših medresa i fakulteta. Treba posebno istaknuti da su naše odgojno-obrazovne ustanove, kroz bošnjačku povijest, igrale nezamjenjivu ulogu, pogotovo zbog toga što su one, zapravo, preteča današnjem školstvu u BiH. Zahvaljujući toj činjenici, Bošnjaci su uglavnom, i pored snažnih utjecaja drugih tradicija i kultura, zadržali svijst o svom vjerskom, kulturnom i nacionalnom identitetu. Nastojeći osujetiti društvenu ulogu naših medresa, bivši socijalistički sistem je, ideologijom agresivnog ateizma, od 36 medresa ostavio i omogućio rad samo Gazi Husrev-begovoj medresi. Sve ostale su zatvorene, a kasnije pretvorene u prostor za druge namjene ili su srušene. To je neminovno utjecalo na obrazovanje vjerskog kadra, a samim time i na zapuštenost našeg naroda, odnosno na odrođenost Bošnjaka od njihove vjere, tradicije i kulture.
Nestankom tog bivšeg društvenog uređenja i uspostavom parlamentarne demokratije, hvala Allahu, dž.š., reaktiviran je rad 6 naših nekadašnjih medresa: u Tuzli, Mostaru, Travniku, Cazinu, Visokom i Novom Pazaru, koje već 25 godina uspješno nastavljaju višestoljetnu tradiciju obrazovanja i pronose ljepotu našeg dina i svega onoga što on baštini. Tu su pored Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i još tri naša fakulteta, u Zenici, Bihaću i Novom Pazaru, koji dodatno doprinose podizanju vjerske i nacionalne svijesti naše omladine i naroda u cjelini.
Podaci koje ćemo vam, ovom prilikom, predočiti, dostojni su svake hvale i respekta. Naše medrese trenutno pohađa 2630 učenika i učenica. U akademskoj godini 2017/18 na našim fakultetima, na tri ciklusa, studira 1648 studenata i studentica. Na prvom ciklusu tj. osnovnom studiju studira 1410 studenata, na drugom ciklusu, masteru, je ukupno 191 student, a na trećem ciklusu, doktorskom studiju, je ukupno 47 studenata. Ukupna brojka od 4040 učenika i studenata, budućih promotora islamskih vrijednosti, ulijeva nam nadu i optimizam za očuvanje i afirmiranje dini islama u BiH pa i šire.
Nastavni planovi i programi naših medresa i fakulteta koncipirani su tako da su kompatibilni sa stvarnim potrebama Islamske i šire društvene zajednice. Ono što daje dodatnu vrijednost tim programima je to da se njihovim svršenicima omogućava ravnopravan upis na sve univerzitete u zemlji i inostranstvu. Zahvaljujući toj činjenici svršenici naših medresa studiraju raznovrsne znanosti, na prestižnim univerzitetima u BiH i svijetu, počevši od teologije pa do farmacije, medicine, elektrotehnike, softferskog inžinjeringa i drugih naučnih disciplina.
Rečeno je da je narod onakav kakve su škole. To zbog toga što škole neminovno utječu na profiliranje omladine. S obzirom na duhovnu zapuštenost našeg naroda, ne vidimo efektnijeg načina za ozdravljenje naše omladine, od njihovog pohađanja medresa i fakulteta Islamske zajednice. Odgoj i obrazovanje koje im se tamo nudi, garancija su njihovog temeljitog obrazovanja i zadobijanja potrebnih kompetencija za nastavak daljnjeg školovanja kao i postizanja moralnih normi ponašanja što će u konačnici doprinijeti sveukupnom snaženju islamskog duha među Bošnjacima. Podrškom našim medresama i fakultetima; kadrovski, moralno i materijalno, njihovi svršenici postaju gorljivim pronositeljima Riječi Božije ma gdje živjeli i šta radili. Stoga trebalo bi da bude privilegija svakom bošnjačkom mladiću i djevojci učiti ili studirati u nekoj od naših medresa ili fakulteta.
Molimo Svemilosnog da nam omili našu vjeru, poveća znanje i bogobojaznost, a naše muderrise i predvodnike učini istinskim pronositeljima časnog dina i našim uzorima.
Zenica, 27.05.2019. Dekan IPF-a u Zenici:
Prof.dr.hfz. Halil Mehtić
[1] Bilježi Ed-.Dejlemi
[2] Bilježi Ed-Darimi
