Pročitano: 187
Hvala Allahu, dž.š., salavat i selam Njegovom Poslaniku Muhamedu, s.a.v.s.
Draga braćo i sestre!
Božijom voljom i određenjem ovogodišnje ljeto u Švedskoj je neubičajeno toplo. Blagodat sunca u kojem uživamo izazvalo je velike suše i u određenim krajevima probleme sa pitkom vodom.
Zbog toga je u većem dijelu Švedske na snazi potpuna zabrana loženja vatre vani, te zabrana zalijevanja vodom. Nadležni reporučuju da čuvamo vodu i koristimo je isključivo za piće, pripremanje hrane i održavanje lične higijene. Svaka zloupotreba i nepoštivanje ove odredbe se sankcioniše.
Današnja hutba je prilika da se podsjetimo na važnost čuvanja prirode i blagodati koje nam Allah, dž.š., s njom daje.
Zemlja je naš izvor – Gospodar stvori čovjeka od zemlje. Zemlja je naše stanište – Gospodar nastani namjesnika na Zemlji. Zemlja je naše utočište – Gospodar svojom voljom daje da se svi vraćamo svome izvoru.
Čovjek bez disanja i kisika bi mogao da živi samo nekoliko minuta. Kisik je ključna i najpotrebnija hranljiva tvar za naše tijelo. Nužan je za funkcionisanje unutarnjih organa. Bez hrane možemo preživjeti sedmicama, bez vode danima, a bez kisika umiremo za nekoliko minuta.
Glavnu energiju čovjek ne crpi iz hrane već iz zraka kojeg udiše. Živom biću Allah, dž.š., daje krvotok kao vrlo značajan segment u očuvanja života i zdravlja. Tako isto zemlja, odnosno priroda iz koje crpimo čisti zrak ima svoj krvotok. Šta je u suštini krvotok prirode? Naravno, to su čiste rijeke, šume i zdravo bilje.
Bilježi se da je jedne prilike sultan sa svojom pratnjom naišao pored starijeg čovjeka koji je kalemio voćku. Sultan ga upita: „Zašto kalemiš, kad je dočekati nećeš?“. A starac mu reče: „Odužujem se onima koji kalemiše meni.“ Sultan naredi pratnji da mu daju dukat. Starac reče: „Ja svoj plod dočekah.“ Sultan naredi da mu daju još jedan dukat. A starac dodade: „Voćka jednom godišnje rađa, a meni moja dva puta plod dade u godini.“ Sultan naredi da mu daju i treći dukat i da krenu od njega.
Uzvišeni Allah, dž.š., kaže: „Mi vas stvaramo tako da jedni druge na Zemlji nasljeđujete…“ (Al-An’am, 165)
Poslanik, a.s., kaže: „Ako bi se u rukama nekoga od vas našla sadnica u trenutku nastupanja Sudnjeg dana, a imao bi vremena da je posadi, neka to učini!“
Zaštita, čuvanje i odgovornost prema prirodi su dužnosti muslimana, potvrđene Kur’anom i sunnetom.
Interesantan običaj i praksa se bilježi u vremenu Ali-bega Rizvanovića koji je naredio da svako ko bi želio da sklopi brak morao zasaditi 10 stabala plemenitog voća i donijeti potvrdu od lokalnog muhtara da je to učinio i da su se voćke primile.
Kakav naš odnos treba da bude prema prirodi i njenom krvotoku? Rekli bi smo da naš odnos bude džamijski, te da se uvijek džamijski ponašamo.
Muhamed, s.a.v.s., nas uči: „Zemlja mi je učinjena džamijom i čistom.“ Što znači da je proplanak, šuma, livada, njiva o kojoj brinemo naša sedžada. Izvor, voda, potok, rijeka naša abdesthana, a nebo iznad nas naša džamijska kupola.
Prema statističkim podacima 1,2 milijarde ljudi u svijetu uskraćeno je za pitku vodu, a predviđa se da će do 2025. g. (za 7 godina) to biti čak 2,3 milijarde.
Nadam se da nismo zaboravili pripovjedanja naših očeva i djedova kako su se kao omladinci u rijekama i seoskim potocima kupali, vodu pili i abdest uzimali.
Poslanik, a.s., je rekao: „Čuvajte se tri stvari koje izazivaju prokletstvo: obavljanja nužde na izvorima vode, na putu i u hladu.“
Svjedočimo da država Švedska vodi računa na mnogo načina o krvotoku prirode i ovim proglasom to još jednom potvrđuju. Stoga vas podsjećam da smo dužni poštovati upute nadležnih, te kao vjernici i građani čuvati prirodu i njenu ljepotu gdje god se nalazili.
Uzvišeni Allah, dž.š., kaže: „I red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj uspostavljen. To je bolje za vas, ako vjerujete.“ (El-A’raf, 85).
Uzvišeni Gospodaru, pomozi nam i uputi nas da razumijemo i primjenjujemo vjeru dini Islam.
Amin