Pročitano: 1.777
Hvala Allahu, dž.š., salavat i selam Njegovom poslaniku Muhamedu, s.a.v.s.
Draga braćo!
Već smo duboko ušli u mjesec redžeb, što znači da nas manje od dva mjeseca dijeli od ramazani šerifa. Kao da je jučer bio prošli ramazan. Vrijeme, zaista, brzo prolazi. Zato danas govorimo o blagodati vremena, jer, nažalost, toga nismo dovoljno svjesni. Čini se da nedovoljno razmišljamo o činjenici zašto većina ljudi govori kako nema vremena, kao su puno zauzeti, kako teško stižu da obave sve obaveze itd?
A je li stvarno tako? Prolazi li vrijeme tako brzo kako nam se čini?
Odgovor na ovo pitanje treba da nađe svako od nas pojedinačno. Ne treba čekati da nas neko drugi opomene, već sami treba da analiziramo način na koji provodimo vrijeme. Koliko sati spavamo? Koliko sati radimo? Koliko vremena se družimo sa članovima svoje porodice? Koliko sati gledamo televizor? Kako provodimo vikende, godišnje odmore itd?
Onoliko koliko budemo iskreni u odgovoru, toliko ćemo kvalitetnije ubuduće planirati svoje vrijeme. A planiranje vremena je uvjet da priskrbimo bereket u vremenu.
Allah, dž.š., u Kur`anu o ovoj temi govori na puno mjesta. Zanimljivo je da i nekoliko kur`anskih sura nosi ime po vremenu ili jednom vremenskom periodu.
Spomenut ćemo ovdje neke od njih.
U suri El-Asr Allah, dž.š., kaže:
„Tako Mi vremena,
čovjek je na gubitku, doista,
osim onih koji vjeruju i čine dobra djela, i potiču se međusobno na Istinu, i
na strpljenje se međusobno potiču.“
Spomenimo još nekoliko ajeta:
„Tako Mi jutra u doba užine i noći kada utihne.“ (Ed-Duha, 1-2)
„Tako Mi noći kad se spusti i dana kad zablješti.“ (El-Lejl, 1-2)
Podsjetimo da, kad god se dragi Bog nečim kune, to znači da je ono čime se Allah, dž.š., kune veoma važno, kao što je i posebno važno ono o čemu se nakon zakletve govori.
Muhamed, a.s., je dobro vodio računa o tome kako provodi vrijeme. Još dok nije bio poslanik, osamljivao bi se često i razmišljao. U isto vrijme ljudi oko njega su vrijeme provodili u igri i besposluci.
Nakon dobijanja Objave Poslanik, a.s., je postao još zabrinutiji kako ljudi provode vrijeme.
Zabilježen je hadis u kojem je rekao:
„Neće nijedan sin Ademov iskoračiti ni stope ispred Gospodara, a da neće biti upitan za pet stvari: o svom životu, u šta ga je potrošio, o svojoj mladosti, kako ju je proveo, o slobodnom vremenu, kako ga je koristio, o imetku, kako ga je sticao i u šta ga je potrošio i da li je radio po onome što je naučio.“
Navedimo u ovom kontekstu i riječi poznatog učenjaka Ibni Kajjima:
„Vrijeme je čovjekov život. Od njega zavisi i vječni život. Od načina korištenja vremena ovdje zavisi hoće li tvoja vječnost biti neprekidno uživanje ili će to biti tegobni život i bolna patnja. Život prolazi poput oblaka. Ono što čovjek boraveći na Dunjaluku provede u pokornosti Bogu, to je život. Sve drugo mimo toga ne smatra se životom, ma koliko on dug bio. Ako čovjek provede život u nemaru, rasijanosti i pustim željama, a najbolje što je činio bude spavanje i besposličenje, takvome je bolja smrt od života.“
A ovu hutbu završavamo dovom:
Uzvišeni Gospodaru, molimo te za bereket u vremenu.
Pomozi nam da cijenimo vrijeme i trošimo ga kako ćeš Ti biti najzadovoljniji.
Ne daj da vrijeme provodimo u besposluci, jer to najčešće vodi u drugi grijeh!
Amin!
Malmö, 15.03.2019.
Glavni imam IZBUŠ-a Idriz-ef. Karaman
