Pročitano: 0
Poziv da prestanemo biti muslimani već smo jednom čuli
Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj sa zabrinutošću prati ton dijela javne rasprave o islamu i muslimanima uoči izbora 13. septembra 2026. godine.
Islam i muslimani zauzimaju vidljivo mjesto u dijelu ovogodišnje predizborne kampanje. Zabilježene su izjave da islamu nema mjesta u Švedskoj i da muslimani mogu prestati biti muslimani. Objavljena je i knjiga jednog zastupnika u švedskom parlamentu u kojoj se islam opisuje kao totalitarna ideologija i prijetnja Švedskoj. U političkim prijedlozima pojavljuju se i mjere koje se neposredno odnose na muslimanski vjerski život. Posebno zabrinjavaju pozivi muslimanima da se odreknu svoje vjere. O muslimanima se pritom mnogo govori, dok se njihov vlastiti glas znatno rjeđe čuje.
Kritičko propitivanje religijskih učenja, praksi i institucija sastavni je dio slobodnog i otvorenog društva. Ono, međutim, treba jasno razlikovati od generaliziranja o vjernicima kao kolektivu, osporavanja njihove ravnopravnosti ili predstavljanja njihove vjerske pripadnosti kao same po sebi društvene, kulturne ili sigurnosne prijetnje.
Problemi integracije, segregacije i sigurnosti postoje i o njima treba otvoreno razgovarati. To ne znači da se odgovornost za te probleme može pripisivati islamu ili muslimanima kao cjelini.
Kada se muslimani predstavljaju kao prijetnja ili kao ljudi koji ne pripadaju Švedskoj, takav govor stvara nepovjerenje prema ljudima koji ovdje žive, rade, odgajaju svoju djecu, uredno plaćaju poreze i na različite načine doprinose društvu. Kao i svi drugi građani, oni s pravom očekuju da budu jednako tretirani i da svoja prava i obaveze ostvaruju pod jednakim uslovima, bez obzira na svoju vjersku pripadnost.
Ono čemu svjedočimo zato nije bezazleno. U pitanje se dovodi jedna od temeljnih ideja modernog evropskog društva: jednakost građana pred zakonom i njihova ravnopravna pripadnost političkoj zajednici. Predstavljajući muslimane kao kulturno strane ili nespojive s društvom kojem pripadaju, raste nepovjerenje među ljudima koji decenijama žive jedni pored drugih.
Takav govor ne postoji u vakuumu. Muslimani su već izloženi diskriminaciji, prijetnjama i zločinima iz mržnje. Ne može se svaki pojedinačni incident neposredno pripisati političkoj retorici, ali se ne može zanemariti ni društveni ambijent koji takva retorika može dodatno pogoršati.
Od političkih stranaka očekujemo da jasno postave granicu kada se kritika pojedinih pojava pretvori u generaliziranje o muslimanima ili osporavanje njihove pripadnosti švedskom društvu.
Za Bošnjake ovo pitanje ima posebno značenje. Tokom devedesetih godina u Bosni i Hercegovini nacionalistička propaganda muslimane je predstavljala kao strani element i sigurnosnu prijetnju, dovodeći u pitanje i njihovu pripadnost vlastitoj zemlji. U ratu koji je uslijedio Bošnjaci su bili izloženi progonima, masovnim zločinima i genocidu.
Današnju Švedsku ne izjednačavamo s Bosnom i Hercegovinom devedesetih godina. Naše iskustvo je razlog zbog kojeg ozbiljno shvatamo govor kojim se muslimanima poručuje da su tuđi ili da njihova vjera sama po sebi predstavlja problem za društvo.
Švedska je tokom devedesetih mnogim Bošnjacima pružila sigurnost i mogućnost da ovdje izgrade novi život. Za veliki broj njih postala je dom. Zato smatramo potrebnim reagirati kada se u javnom prostoru dovodi u pitanje pripadnost dijela građana švedskom društvu.
Članove naših džemata pozivamo da na provokacije odgovore smireno i dostojanstveno, bez ulaska u sukobe koji samo dodatno produbljuju podjele.
Pozivamo ih i da 13. septembra iskoriste svoje biračko pravo. Odluka o tome kome će dati glas pripada svakom pojedincu. Pri toj odluci smatramo važnim imati u vidu odnos stranaka i kandidata prema ustavnim slobodama, jednakosti svih građana i pravu svakog čovjeka da slobodno živi svoju vjeru.
ISLAMSKA ZAJEDNICA BOŠNJAKA U ŠVEDSKOJ
