Pročitano: 46
“Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe!
Poštovana braćo i sestre,
nalazimo se u drugoj trećini mubarek mjeseca ramazana u kojoj, kako je zabilježeno u tradiciji, Allah, dž.š., oprašta vjernicima/postačima počinjene grijehe. Ova nagrada postačima slijedi nakon što ih Svevišnji Gospodar obaspe Svojom milošću u prvih deset dana ramazana. Ovi Allahovi darovi jasno ukazuju na posebnu vrijednost i berićet mjeseca ramazana i ibadeta posta u njemu. Neka su nam ove vrijednosti uvijek prisutne u našim mislima i dovama. Tražimo ih skrušeno i usrdno riječima i dobrim djelima. Pokažimo se u ovom mubarek vremenu u najboljem svjetlu činjenjem obaveznih i dobrovoljnih ibadeta i dobročinstava, iskazivanjem solidarnosti i pažnje prema onima kojima je pomoć potrebna, posvećenošću porodici, džematu i potrebama Zajednice, jer je ovo najodbranije vrijeme za činjenje dobrih djela na koja nas Gospodar svjetova poziva riječima: “Svako se okreće prema svome cilju, a vi se u činjenju dobrih djela natječite! Ma gdje bili, Allah će vas sabrati – Allah, zaista, sve može.” (El-Bekare, 148)
Poštovani vjernici i vjernice,
prije dva dana obilježili smo Dan pobjede na Bedru, prisjećajući se jednog od najvažnijih događaja i najvećih ispita muslimanske zajednice u ranoj povijesti islama, kada je malobrojna skupina ashaba predvođena Vjerovjesnikom, a.s., suočena s neočekivanim napadom mnogobrojnijeg neprijatelja, pokazala veliku požrtvovanost, hrabrost, odlučnost i odanost Poslaniku i njegovoj misiji. Snagom svoga imana i velikim pregnućem, uz Allahovu pomoć, uspjela je odbraniti svoju slobodu i pravo na dostojanstven život.
Sutra, 20. ramazana, obilježavamo Dan Fetha, oslobođenja Mekke, kada su se prognani muhadžiri trijumfalno vratili u grad koji su pod teretom tlačenja morali napustiti. Ovaj važan događaj iz rane historije muslimanske zajednice ukazuje nam da muhadžiri nikada ne smiju zaboraviti svoju rodnu grudu i da je briga o njoj amanet za njihovim vratom.
Oba ova ključna događaja, Bitka na Bedru i oslobađanje Mekke, desila su se u mjesecu ramazanu. I u toj činjenici krije se određena mudrost. Tajna uspjeha u suočavanju s velikim životnim izazovima i kušnjama i tajna ibadeta posta u ramazanu krije se u spremnosti na odricanje, strpljivost, disciplinu i iskrenu predanost uzvišenim idealima i vrijednostima vjere.
Duh Bedra i duh Fetha – nesalomljive vjere i želje za povratkom u rodni kraj, njihove poruke i pouke trajna su inspiracija i smjerokaz za sve generacije muslimana do kraja ovoga svijeta.
Poštovani vjernici i vjernice,
ramazan je najbolje vrijeme za samoobračun i preispitivanje, za zaranjanje u dubine vlastite duše, za sagledavanje svoga odnosa prema amanetu vjere i obavezama koje nam je propisao Svevišnji Gospodar. Jedna od tih važnih, temeljnih obaveza jeste iskazivanje zahvalnosti Stvoritelju na blagodati imetka riječima i djelima, izvršavanjem imovinskih obaveza/ibadeta zekata i sadekatul-fitra. Vjernik je svjestan da je Allah, dž.š., istinski vlasnik svega stvorenog, da je čovjeka učinio namjesnikom na Zemlji, da mu je omogućio stjecanje i korištenje dobara na Zemlji i u kosmosu, određujući pravila i principe njihovog stjecanja i korištenja. Ukoliko se čovjek bude držao tih pravila, imat će ugodan život na ovom svijetu i nagradu na budućem svijetu. Ako se ogluši i okrene od njih, to će ga voditi u nepravdu prema sebi i drugima i suočit će se s posljedicama neposluha prema Stvoritelju. U suri El-Lejl, Svevišnji upozorava: “Tako mi noći kada tmine razastre, i dana kad svane, i Onoga Koji muško i žensko stvara, vaš trud je zaista različit: onome koji udjeljuje i grijeha se kloni, i ono najljepše smatra istinitim – njemu ćemo Džennet pripremiti; a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim i ono najljepše smatra lažnim – njemu ćemo Džehennem pripremiti, i bogatstvo njegovo mu, kad se strovali, neće koristiti.” (El-Lejl, 1-11)
Svevišnji Gospodar je nekim ljudima omogućio da posjeduju veći imetak, a drugima je to uskratio. Ljudima je naredio da budu međusobno saosjećajni i solidarni, da oni koji posjeduju više imovine nego što im je potrebno podijele višak s onima kojima je ova blagodat uskraćena. Obavezno izdvajanje određenog procenta zekatske imovine, koja dostiže iznos nisaba, naziva se zekat. Zekat je stroga islamska obaveza propisana Kur’anom i sunnetom. U Kur’anu se spominje u brojnim ajetima, često zajedno s obavezom namaza, što ukazuje na iznimnu važnost ovog farza u islamu. Negiranje ove obaveze izvodi čovjeka iz vjere, a njeno zanemarivanje udaljava čovjeka od Allahove milosti i izlaže ga dunjalučkoj i ahiretskoj kazni. Posjedovanje imetka je jedna od velikih kušnji za čovjeka. Zato, neka niko ne iskušava Allahovo iskušavanje čovjeka putem imovine zanemarujući ili izbjegavajući obavezu njenog čišćenja putem zekata i drugih vidova pomaganja onih koji su u potrebi. Svevišnji u Kur’anu poručuje: “O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A nevjernici sami sebi čine nepravdu.” (El-Bekare, 254)
Ibadetom zekata duša se čisti od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za prolaznim dunjalučkim dobrima, a imovina se njime čisti, štiti i uvećava. Uzvišeni Allah kaže:
“…što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje” (Sebe’, 39)
“A za zekat koji izdvojite da biste Allahovo zadovoljstvo stekli – takvi će dobra djela Svoja umnogostručiti.” (Er-Rum, 39)
Vjerovjesnik, a.s. je rekao: “Kada izdvojiš zekat iz svog imetka, štitiš ga i odstranjuješ iz njega ono što je, po tebe, zlo u njemu.” (El-Hakim)
Također, zabilježeno je da je Muhammed, a.s., rekao: “Zaštitite svoj imetak davanjem zekata.” (Ebu Davud) Jedno od značenja riječi zekat jeste uvećanje i rast. Izvršavajući obavezu zekata, vjernik je uvjeren da to neće umanjiti njegov imetak, već da će povećati berićet u njegovom imetku i otvoriti mu puteve halal-nafake. “Sadaka/zekat neće umanjiti imovinu” – poručuje nam Allahov Poslanik, a.s. “U ramazanu se povećava rizk/nafaka vjernika”, navodi se u tradiciji.
Tumačeći upozorenje sadržano u 34 – 35. ajetu sure Et-Tevbe: “Onima koji zlato i srebro (tj. imovinu) gomilaju i ne troše ih na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju…”, ulema naglašava da se ono odnosi na imovinu iz koje se ne izdvaja zekat, ne i na imovinu iz koje se izdvaja zekat.
Ispravnost ibadeta zekata uvjetovana je iskrenim nijetom/namjerom prilikom izdvajanja propisanog iznosa iz imovine koja dostiže iznos nisaba te propisanim načinom izvršenja, tj. putem institucije bejtul-mala. Od momenta propisivanja ove stroge islamske obaveze pa sve do preseljenja Vjerovjesnika, a.s., prvoj generaciji muslimana (ashabima) bilo je jasno da njeno izvršenje organizira ulul-emr, tj. nadležna vlast u zajednici muslimana, o čemu nije bilo prijepora među njima.
Obaveza institucionalno organiziranog izdvajanja i prikupljanja zekata u bejtul-mal utemeljena je 103. ajetom sure Et-Tevba: “Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš”. Vjerovjesnik, a.s., realizirao je ovu Božiju zapovijed organizirajući prikupljanje zekata u bejtul-mal putem ovlaštenih službenika. Svi službenici koje su Vjerovjesnik a.s., i pravedne halife poslije njega, slali u različite krajeve kao prikupljače zekata zahtijevali su od muslimana da zekat predaju u bejtul-mal. Nije zabilježeno da su dozvoljavali pojedincima izdvajanje zekata prema vlastitom nahođenju, niti da je bilo ko od njih takvo postupanje smatrao izvršenjem obaveze zekata.
Na princip i obavezu organiziranog prikupljanja zekata jasno ukazuje i kur’anski ajet u kojem su definirani korisnici zekata. Među njima izričito se spominju kategorije “vel-‘amiline alejha”, tj. za potrebe organizacije prikupljanja zekata, zatim “vel-muellefeti kulubuhum”, tj. za afirmaciju islamskih vrijednosti u širem kontekstu, te “fi sebilillah” – na Božijem putu, a to su svrhe koje se punovažno mogu ostvariti samo putem organizirane zajednice muslimana, odnosno uspostavom i djelovanjem institucije bejtul-mala.
Kada su se u vrijeme halife Ebu Bekra, r.a., pojavili neuki pojedinci i grupe koje su pokušale osporiti princip institucionalnog prikupljanja zekata u bejtul-mal, nakon preseljenja na ahiret Božijeg Poslanika, tvrdnjom da se naredba o organiziranom prikupljanju i raspodjeli zekata odnosila samo na njega, ali ne i na halife i predvodnike zajednice poslije njega, ali da će nastaviti obavljati namaz, hazreti Ebu Bekru je odmah bilo jasno da se radi o iskrivljenom tumačenju čiji je cilj destabilizacija i unošenja razdora u zajednicu. Stoga je jasno istakao svoju odlučnost da će slijediti praksu Vjerovjesnika, a.s.: “Tako mi Allaha, suprotstavit ću se svakome ko pravi razliku između namaza i zekata. Borit ću se protiv svakog ko odbije izdvajanje zekata u bejtul-mal koje je činio u vrijeme Poslanika.” Ashabi su dali punu podršku rezolutnom stavu Ebu Bekra, r.a., i njegovom opredjeljenju da nastavi slijediti praksu koju je ustanovio Poslanik, a.s.
Argumenti koji govore o šerijatskoj utemeljenosti institucionalnog prikupljanja zekata izravno se odnose na ustanovu zekata, ali se na osnovu idžtihada i fetve naših vjerskih autoriteta isti propis primjenjuje i na sadekatul-fitr, budući da su korisnici sadekatul-fitra, prema tumačenju uleme našeg mezheba, isti kao i korisnici zekata. Kao važan argument za ovakav idžtihad istaknut je i opći interes i potreba zajednice (masleha āmme) u savremenom kontekstu.
Na temelju Poslanikovog sunneta i prakse hulefai-rašidina jasno je da je islamska vlast (ulul-emr) nadležna da određuje prioritete prilikom raspodjele prikupljenih sredstava, a ne pojedinci – obaveznici zekata shodno njihovim individualnim, subjektivnim procjenama i željama.
Oživljavanje i afirmacija autentične Vjerovjesnikove, a.s., prakse institucionalnog pristupa pitanju prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra kod nas bila je jedna od ključnih mjera za očuvanje islama i muslimana na ovim prostorima.
Nosilac tog emaneta kod nas je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i ona je dužna nositi taj emanet u skladu s kur’anskim smjernicama – predano i odgovorno. Slijedeći kur’anski imperativ i sunnet Poslanika, a.s., kao i praksu pravednih halifa, osnovala je Fond Bejtul-mal, u koji se prikupljaju sredstva zekata i sadekatul-fitra, a potom raspodjeljuju onima kojima pripadaju.
U okviru Bejtul-mala Islamske zajednice postoje fondovi u koje su, na osnovu savremene kontekstualizirane interpretacije ajeta o korisnicima zekata, uključene sve Kur’anom imenovane kategorije primalaca zekata. Zahvaljujući takvom opredjeljenju i ustrojstvu Bejtul-mala kao i svojoj ukupnoj organizaciji, obavljajući svoju misiju pozivanja u dobro i odvraćanja od zla, u skladu sa zahtjevima vremena i prostora, Islamska zajednica je u prilici da značajno pomogne socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, siromašnim i ugroženim pojedincima i porodicama, da povratnicima na svoja ognjišta olakša povratnički život, da pruži podršku odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice, posebno kad se radi o troškovima domskog smještaja učenika; naročito ističemo važnost podrške Medresi “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci, koja bez te podrške ne bi mogla funkcionisati.
Uz spomenuto, podrška iz Bejtul-mala pruža se radu naših mekteba i predškolskih ustanova Islamske zajednice, stipendira se velik broj učenika i studenata, pruža se podrška promociji vrijednosti braka i porodice, aktivnostima naše omladine, pomoć se usmjerava i osobama s invaliditetom, zatim za hifz Kur’ana, centrima za liječenje od ovisnosti, udruženjima koja se bave društveno korisnim radom, izdvajaju se sredstva za kulturne i naučno-istraživačke projekte. Značajna se podrška pruža učenicima i studentima putem stipendija. Od nemjerljive je važnosti podrška medžlisima i džematima u mjestima povratka, od kojih mnogi ne bi mogli opstati bez te podrške. Pomoć iz Bejtul-mala upućuje se i ugroženima usljed prirodnih katastrofa ili nekih drugih nesreća. Napominjemo da prioritete i način raspodjele prikupljenog zekata i sadekatul-fitra predlaže Rijaset, a usvaja Vijeće muftija. Opći nadzor kao i usvajanje izvještaja o raspodjeli sredstava prikupljenih u Bejtul-mal vrši Sabor Islamske zajednice.
Kao članovi i pripadnici naše Islamske zajednice možemo biti ponosni što smo reaktivirali i afirmirali ovu izvornu islamsku praksu i sunnet Allahovog Poslanika, a.s., i time osigurali ispravnost izvršenja temeljnih islamskih imovinskih obaveza.
Zahvaljući, između ostaloga, i ovom značajnom postignuću, Islamska zajednica je odgovorila povijesnom zadatku očuvanja emaneta vjere i organizirane zajednice na ovim prostorima, osiguravajući pretpostavke za njen dalji razvoj i napredak.
Takvim svojim radom ona je stekla povjerenje vjernika, što se potvrđuje i konstantnim rastom prikupljenih sredstava zekata i sadekatul-fitra u fond Bejtul-mal.
Poštovana braćo i sestre,
neka su vam hairli i mubarek ramazanski dani. Da ih provedete sa svojim porodicama i prijateljima u ugodnoj atmosferi i lijepom raspoloženju. Pozivamo vas da se svesrdno uključite i podržite aktivnosti Islamske zajednice, posebno one koje se realiziraju tokom mjeseca ramazana. Time ćete dati vlastiti doprinos njenom razvoju, stabilnosti i sigurnosti kao i razvoju i stabilnosti naše šire društvene zajednice.
Allahu dove upućujemo da ukabuli naše ibadete kao i ostala naša dobra djela, da zbliži naša srca i da nas uvede u okrilje Svoga rahmeta, magfireta i rizaluka.
Amin, ja Rabbel-alemin!”
