Pročitano: 240
Sarajevo: Obilježena 482. godišnjica rada Gazi Husrev-begove biblioteke
Jučer je u Sarajevu održana svečanost povodom Dana Gazi Husrev-begove biblioteke kojom je obilježena 482. godišnjica ove institucije. Polumilenijski život biblioteke se broji od momenta uvakufljenja, odnosno onog dana kada je Gazi Husrev-beg u Šerijatskom sudu u Sarajevu ovjerio svoju vakufnamu, rekao je direktor biblioteke Osman Lavić.
Veliki fond biblioteke je obogaćen doniranim porodičnim bibliotekama prof. Safeta Halilovića i Hajrudina Pekarića iz Tuzle koji su GHB biblioteci poklonili preko sedam hiljada naslova. U prošloj godini je počeo razvoj digitalne biblioteke i štampan je Katalog osmanskih dokumenata, autorice Azre Kasumović- Gadžo. Na svečanosti je, kao centralni događaj, romovisano referentno djelo “Leksikon bošnjačke uleme“, koje je rezultat dugogodišnjeg projekta Biblioteke, u realizaciji autora Ahmeda Mehmedovića.
Promotori Leksikona bili su akademik Rešid Hafizović, prof.dr. Ismet Bušatlić i autor Ahmed Mehmedović.
Akademik Rešid Hafizović je za leksikon rekao da se radi o rezultatu iznimnog truda, a da se tim djelom prvi put pokušava odrediti gdje su granice tzv. Intelektualnog islama ali i da bi trebao uslijediti cijeli niz takvih leksikona:
Leksikon udara temelje jednom dugom intelektualnom putu koji bi trebao biti timski rad, dodao je akademik Hafizović.
“Leksikon bošnjačke uleme” je objedinio imena, biografije i bibliografije Bošnjaka koji su u svom vremenu i prostoru ostvarili vidljiv naučni, kulturni, vjerski ili bilo koji drugi. Obuhvata biografije bošnjačkih alima, učenjaka od 16. do 21. stoljeća, koji su dali značajan doprinos na polju književnosti, historije, lingvistike, filozofije, prava, matematike i astronomije, zatim nosioce značajnih pozicija u društvu: reisu-l-uleme, muftije, istaknute kadije, muderrise, vakife, kaligrafe, državnike, vojskovođe, vjerske reformatore, prosvjetne radnike, šejhove, kurra-hafize, poznate vaize i istaknute imame.
Nema uleme bez biblioteke niti biblioteke bez uleme
Na svečanosti su dodijeljene zahvalnice institucijama i pojedincima za podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke, a prisutnima se obratio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Za Leksikon bošnjačke uleme je naveo da se radi o kapitalnom djelu koje smo odavno trebali imati, zbog čega se zahvalio autoru Ahmedu Mehmedoviću.
Nema uleme bez biblioteke, kao ni biblioteke bez uleme, istakao je reisu-l-ulema Kavazović.
„Mi to imamo, i jedno i drugo, i time se ponosimo. Kažu da se nekada, u osmanskom periodu, govorilo da, ako bi izgorio Istanbul, Sarajevo bi ga obnovilo po znanju i učenosti. No, ako bi Sarajevo izgorjelo, Stambol ne bi ga mogao obnoviti u znanju i učenosti. Koliko god nam ovo zvučalo kao uspjela stilska figura o našem namu i jordamu, knjiga čijoj smo promociji prisustvovali i sva imena koja su u noj navedena govore da doba učenosti i nauke kod nas dugo traje i da se nismo nimalo osjećali inferiornim prema daleko većim sredinama.“
– Gazijina biblioteka i sve ono što ona čuva, kao i ova knjiga, govore koliko su duboki korijeni našeg vjerskog nauka na ovim prostorima. Bez naše uleme, bez njihovog prosvjetiteljskog rada s našim narodom, islam se na ovim prostorima ne bi održao, a ni mi kao narod – istakao je, između ostalog, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
(Bir.ba)
