Komisija za brak i porodicu: „Žene žele povjerenje, poštovanje, slobodu i prostor za djelovanje“

Počele su kao krug aktivnih žena okupljenih na jednom seminaru u Gislavedu, a danas su komisija predviđena Statutom Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj (IZBUŠ). Ove godine dobile su novo ime i širi zadatak.

Članice Komisije za brak i porodicu odgovorile su na naša pitanja o tome šta je do sada urađeno, kakav je položaj žene u našim džematima i šta očekuju od Zajednice.

Ko smo

Ko ste, ko čini Komisiju i od kada postojite?

Naš organizovani rad počeo je 2014. godine prvim seminarom za aktivne žene bošnjačkih džemata u Švedskoj, u Džematu Gislaved. Na drugom seminaru, godinu dana kasnije, odlučile smo osnovati Vijeće žena, koje je pravilo godišnji plan rada i finansijski plan. Odluku je prihvatila Skupština IZBUŠ-a i tako je naš rad dobio formalno mjesto u Islamskoj zajednici. Godine 2017. određeno je da Komisija ima najmanje tri članice, da koordinira aktivnosti žena na nivou IZBUŠ-a i da njena predsjednica bude predstavnica žena u Izvršnom odboru.

Danas Komisiju čine muallima Merjema Jašarević iz Malmöa, muallima hafiza Merima Horozović iz Linköpinga i Minela Jakupović, verksamhetsutvecklare iz Gislaveda. Mentorica Komisije je muallima Mevlija Alić iz Stockholma.

Neizmjernu zahvalnost dugujemo rahmetli Fadili Jašarević za sav trud, predanost i nesebičan rad koji je uložila od samih početaka organizovanja žena na nivou IZBUŠ-a.

Kako sarađujete sa ženskim sekcijama po džematima?

Od osnivanja nam je cilj bio da napravimo mrežu aktivnih žena u džematima širom Švedske. Danas sarađujemo najviše preko predstavnica džemata, kroz pozive na seminare, zajedničke susrete i razmjenu informacija. Ženske sekcije nisu svugdje jednako organizovane: neki džemati imaju razvijene i redovne aktivnosti, a drugima treba dodatna podrška. Naš cilj nije da Komisija sama organizuje sve, nego da bude poveznica, podrška i mjesto razmjene iskustava između džemata.

Novo ime, širi zadatak

Do sada ste bile Komisija za ženski aktivizam, poznatija kao Aktiv žena. Zašto je promijenjen naziv i šta se time mijenja?

Izvršni odbor IZBUŠ-a je 2026. godine predložio Skupštini izmjenu Statuta kojom Komisija za ženski aktivizam postaje Komisija za brak i porodicu. Glavni razlog je usklađivanje Statuta s propisima i praksom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Za nas to nije samo novi naziv, nego i novi izazovi u radu. Do sada smo se bavile prvenstveno ženskim aktivizmom, edukacijom i povezivanjem žena. Komisija za brak i porodicu, kako radi u Bosni i Hercegovini, obuhvata i brak, porodične odnose, savjetovanje i podršku porodicama. Na posljednjem seminaru upoznale smo se s radom Odjela za brak i porodicu u BiH i vidjele da se njihov način rada u određenoj mjeri razlikuje od našeg.

U Švedskoj već postoje razvijene državne i lokalne institucije koje se profesionalno bave porodicom, brakom i socijalnom podrškom, a s njima još nismo uspostavile saradnju kakva postoji u BiH. Zato je pred nama period prilagođavanja i učenja. Želimo sačuvati ono što je u ženskom aktivizmu godinama bilo vrijedno, a postepeno razvijati nove oblike rada koji odgovaraju našim porodicama u Švedskoj.

Šta radimo

Šta sve radite?

Jedna od naših najvažnijih aktivnosti su godišnji seminari na nivou IZBUŠ-a za aktivne članice džemata iz cijele Švedske. Cilj im je da žene postanu svjesnije koliko je njihov angažman važan, da se više uključe u rad džemata i džematskih odbora, da razmijene iskustva i da se međusobno podrže.

Na seminarima smo, uz predavačice iz različitih stručnih oblasti, govorile o zdravlju žena, ženama vakifima, historiji i tradiciji Bošnjaka, socijalnoj politici u Švedskoj i ulozi žena u džematskim odborima. Ti susreti nisu samo edukacija: postali su mjesto zajedništva i ohrabrenja, odakle žene znanje nose u svoje džemate.

Savjetovanje i direktan rad s porodicama do sada nisu bili naše glavno područje. Upravo tome ćemo se sada morati više posvetiti.

U džematima žene organizuju i vlastite aktivnosti: projekat Majčina mahrama, Dan hidžaba, predramazanske programe, humanitarne akcije i sedmična druženja.

Žena u zajednici

Kakav je danas položaj žene u našoj zajednici?

Primjetna je pozitivna promjena u odnosu na vrijeme kada su džemati osnivani, ali je položaj žene još daleko od onoga što ona može dati i što zaslužuje. Prisutnost žena u zajednici nije srazmjerna znanju i vizijama koje obrazovane žene danas imaju i koje su u drugim sredinama primijećene i uvažene.

Žene su uključene u sve osnovne aktivnosti džemata, ali s odgovornošću bez priznanja. Organizacija nekog događaja stavi se na pleća žena, one je odrade profesionalno i do detalja, i tu se njihov angažman završava. Tamo gdje se prisustvo žena poštuje i cijeni, vidi se i veći angažman i bolji život džemata. Ženama, osim uloge organizatorica i domaćica, treba dati ozbiljnije i dugoročnije uloge. Ta promjena mora krenuti od vrha Zajednice i probuditi svijest o ravnopravnosti žena, njihovih ideja, mišljenja i doprinosa.

Gdje bi trebalo biti više žena?

Džematski odbori naših džemata popunjeni su iz redova muških članova. Tu treba institucionalno raditi, tako da svaki džematski odbor ima najmanje dvije žene s jasnim zadacima i funkcijama, i da žene budu mnogo prisutnije u idejama i odlukama nego danas.

Razlog za današnje stanje, od naše jezgre, preko IZBUŠ-a, do džemata, dvojak je. Prvo, doprinos i mišljenje žena nisu se uzimali jednako ozbiljno kao doprinos muškaraca. Drugo, zbog toga su mnoge žene obeshrabrene i unaprijed ne vide razlog da se bore za mjesto u odborima ili za nove uloge, jer se boje preglasavanja, osporavanja, nerazumijevanja, pa nerijetko i ismijavanja.

S kojim se izazovima suočavate i šta vam treba od Zajednice?

Najveći izazov je vratiti smisao i život u džemate. Zajednica je osiromašena jer u džematima nema dovoljno žena i porodica. Treba ih pokrenuti i probuditi svijest da je spas pojedinca u zajednici, a spas džemata u prisustvu žena, omladine i djece.

Od IZBUŠ-a, džemata, odbornika i skupština tražimo više prostora za žene, ali i poštovanje, povjerenje i slobodu u radu, te uvažavanje drugačijeg mišljenja. Žene vole izazove i ne boje se odgovornosti, ali žele biti prihvaćene kao važan dio zajednice, bez stalne borbe i pravdanja. Ukratko, žene žele povjerenje, poštovanje, slobodu i prostor za djelovanje.

Prijedlozi i planovi

Imate li kritike ili prijedloge?

Imamo. Jasno su ih izrekle same žene, u zaključcima seminara aktivnih žena i koordinatorica iz džemata.

Šta želite postići u narednih nekoliko godina?

Želimo ohrabriti žene da budu aktivnije, preko koordinatorica u džematima koje će savjesno nositi tu ulogu, uz podršku odbornika. Želimo da muallime u džematima budu zaposlene na puno radno vrijeme. Potreba za muallimom nije upitna. Problem je što odbornici džemata često ne prihvataju koliko je njeno prisustvo važno. I želimo stabilnu mrežu koordinatorica koje znaju svoje zadatke, ciljeve i projekte.

Sve to treba voditi ka onome što je potrebno već danas, a u godinama koje dolaze bit će izuzetno važno: ličnom, porodičnom i bračnom savjetovalištu u džematima.

Porodica danas

S kojim se problemima danas najčešće susreću naše porodice u Švedskoj?

Porodice nose mnogo: očuvanje identiteta, jezika, kulture, morala i vjere. Primjećujemo da se najlakše poskliznu upravo u očuvanju vjere i jezika. Ali nikad nije kasno, a džemat je utočište za sve. Devedesetih su roditelji današnjih roditelja dolazili u džemate tražeći pomoć, priliku i savjet. Džemati su i danas mjesto gdje možeš biti svoj, sa svojom kulturom, jezikom i tradicijom. Da bismo tu sigurnost osjetili, moramo biti aktivni članovi i pokazati djeci djelom da uvijek imaju zajednicu i vjeru uz sebe.

Šta biste poručile ženama koje još nisu aktivne u džematu?

Budite smjele i pokrenite se ako želite dobro svojoj zajednici. Trebate nam. Svaka od vas ima sposobnosti koje će zajednici u nekom trenutku zatrebati. Snagu potražite u borbi vaših majki i predaka koji nisu odustajali. Uključite i svoje porodice i djecu, jer je već samo vaše prisustvo s porodicom doprinos zajednici.

Biti majka, žena, kćerka, komšinica i članica džemata nikad nije bio lahak posao. Traži mnogo odricanja, zato su i nagrade tolike. Put do Dženneta popločan je trudom, upornošću i pokušajima u dobru, ali samo radi Allaha.

Za kraj

Ima li ajet ili hadis koji vas posebno vodi u ovom radu?

„I reci: ‚Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti.‘“

Kur'an, et-Tevba, 105

U serijalu „Priče iz Zajednice“ komisije, odjeli i džemati IZBUŠ-a govore o svom radu svojim riječima. Odgovore je napisala Komisija za brak i porodicu. Stavovi i prijedlozi u tekstu su stavovi Komisije i zaključci seminara aktivnih žena i koordinatorica, a ne odluke Izvršnog odbora.

Fotografije: Komisija za brak i porodicu i aktivi žena u džematima