Poruka za džematlije sa Predramazanskog savjetovanja a povodom nastupajućeg ramazana 1447. god. po H

Draga braćo i cijenjene sestre,

U srijedu, 18. februara 2026. godine sa akšam-namazom nastupa mubarek mjesec ramazan. Prvi dan postaje u četvrtak, 19. februara 2026. godine i ovog ramazana postit ćemo dvadeset i devet dana, ako Bog da.

Ramazan je najbolje vrijeme za samoobračun i preispitivanje, za zaranjanje u dubine vlastite duše, za sagledavanje svoga odnosa prema emanetu vjere i obavezama koje nam je Svevišnji Gospodar propisao. Ibadeti u mjesecu ramazanu pružaju nam jedinstveno duhovno iskustvo. Dok postimo, klanjamo namaze, učimo ili slušamo Kur'ani-kerim na mukabelama, mi izravno, srcem, dušom i svim čulima doživljavamo slast vjerovanja. Istovremeno, blagoslovljeno ramazansko vrijeme u znaku je naših intenzivnih susreta. Zajednički iftari i ramazanska druženja nisu tek formalna okupljanja. U ramazanskim danima i noćima pruža nam se nebrojeno puno prilika za otvorene i iskrene razgovore, za međusobna savjetovanja i dogovaranja, ali i za jačanje zajedništva i odgovornog služenja zajednici.

Važno je da na vrijeme prepoznamo i što bolje iskoristimo bezbrojne i neiscrpne ramazanske blagoslove. Budimo aktivni sudionici džematskih aktivnosti. Natječimo se u dobru, olakšavajmo i budimo korisni jedni drugima. Neka se ljepota ramazana i veličina posta ne prepoznaje samo u našim pojedinačnim ibadetima već i u iskrenosti naše namjere i društvenoj dobrobiti našeg djela. Zajednički ibadeti jačaju bratstvo, solidarnost i našu međusobnu povezanost. Ako zaboravimo na smisao džemata i zapostavimo njegovanje međuljudskih odnosa izgubit ćemo supstancu naše Zajednice.

Draga braćo i cijenjene sestre,

Naša bogobojaznost u ramazanu, post i drugi ibadeti biće upotpunjeni propisnim izvršavanjem ibadeta zekata i sadekatul-fitra. Nastavimo dosadašnju praksu da zekat i sadekatul-fitr izdvajamo u Bejtul-mal u mjesecu ramazanu kada se nagrada za svako dobro djelo udvostručuje i kada se dova kod Gospodara svjetova prima. Zekat nije samo ibadet. Zekat je temelj solidarnosti i brige za najslabije među nama.

Zekat je stroga islamska obaveza propisana Kur'anom i sunnetom. U Kur'anu se spominje u brojnim ajetima, često zajedno s obavezom namaza, što ukazuje na iznimnu važnost ove obaveze – farza u islamu. Posjedovanje imetka jeste velika blagodat, ali je istovremeno i velika kušnja za čovjeka. Zato, neka niko ne ignoriše i ne potcjenjuje ovu kušnju u imovini zanemarujući ili izbjegavajući obavezu njenog čišćenja putem zekata i drugih vidova pomaganja onih koji su u potrebi. Svevišnji u Kur'anu poručuje: ,,O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! -A nevjernici sami sebi čine nepravdu.” (El-Bekare, 254)

Ibadetom zekata duša se čisti od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za prolaznim dunjalučkim dobrima, a imovina se njime čisti, štiti i uvećava.

Zahvaljujući Bejtul-malu Islamska zajednica je u prilici da značajno pomogne socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, siromašnim i ugroženim pojedincima i porodicama, da povratnicima na svoja ognjišta olakša povratnički život, da pruži podršku odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice. Izvršavajući propis zekata i sadekatul-fitra na propisani način pomažemo rad naših mekteba i predškolskih ustanova Islamske zajednice, stipendiramo veliki broj učenika i studenata, pružamo podršku promociji vrijednosti braka i porodice i aktivnostima naše omladine.

Draga braćo i cjenjene sestre,

Kur'an izričito upozorava: ,,I ne rasipajte, jer On ne voli rasipnike.” (El-A'raf, 31) Slijedom ove kur'anske poruke, natjecanje u dobru ne znači proizvesti ili potrošiti više od drugih, već manje rasipati i sačuvati više za Zajednicu. Bacanje hrane predstavlja oblik negativnog kolektivnog ponašanja gdje kratkoročni komfor ima prednost nad društvenim posljedicama. Prema izvještaju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini segodišnje baca preko 80 kg hrane po stanovniku (ili blizu 250.000 tona ukupno). Ovo nije samo moralni problem društva već ozbiljan ekonomski gubitak.

Draga braćo i cijenjene sestre,

Svjedoci smo dramatičnih promjena u svijetu. Ne znamo šta se skriva u neizvjesnoj budućnosti, ali smo dužni svaki dan brinuti o sebi i poduzimati mjere zaštite, koliko smo u mogućnosti. Pozivamo sve naše muslimane i muslimanke da se u ramazanu posebno posvetimo zbližavanju naših ljudi. U njihova zabrinuta srca unosimo nadu i radost. Mi smo, kao Zajednica, zahvaljujući upravo radu i posvećenosti, izrasli u respektabilan društveni faktor, moralno čist i dostojanstven, duboko human i prepoznatljiv u svom djelovanju, kredibilan i koristan za ljude. Tu vrijednost moramo čuvati, njegovati i dalje razvijati. Cilj nam je doprijeti do svakog našeg čovjeka i biti mu utjeha i luka spasa.

Ramazan šerif mubarek olsun!

Zaključci i smjernice sa Predramazanskog savjetovanja 2026.

Zaključci:

• Ovogodišnji ramazan nastupa sa akšam-namazom u srijedu, februara 2026. godine.
• Preporučuje se muftijstvima da daju smjernice imamima da teravih-namaz klanjaju dva sata poslije iftara.
• Ramazan je mjesec u kojem se, uz džamije, otvaraju i srca ljudi, te se od vjerskih službenika i džemata očekuju razumijevanje, bliskost i
• Najtrajniji učinak ramazanskog djelovanja ogleda se u osjećaju s kojim vjemik napušta susret s imamom i džematom, a ne samo u izrečenim riječima ili održanim aktivnostima.
• Ahlak i lični primjer u ramazanu predstavljaju najjasniju i najsnažniju poruku islama u savremenom društvenom
• Ramazan obavezuje na proaktivnost u činjenju dobra, posebno prema onima koji su povučeni, usamljeni ili društveno
• Samodisciplina i duhovni odgoj razvijeni u ramazanu doprinose ličnoj stabilnosti, jačanju zajedništva i odgovomijem društvenom ponašanju.
• Džemati i imami trebaju biti prepoznatljivi po trajnoj društvenoj korisnosti i konkretnom doprinosu zajednici.
• Dobročinstvo,solidarnosti društvena odgovornost temelj su povjerenja unutar džemata i šire
• Iskreno dobročinstvo ima svoju punu vrijednost samo ako se čini radi Uzvišenog Allaha, bez očekivanja pohvale ili lične
• Uloga imama kao pouzdanog, empatičnog i poduzetnog vođe džemata od posebne je važnosti u mjesecu ramazanu.
• Zekat i Bejtul-mal imaju neraskidivu ibadetsku vezu muslimana sa Islamskom zajednicom koja jača povjerenje i doprinosi institucionalizaciji individualnih
• Institucionalno prikupljena sredstva sistemski i pravedno se raspoređuju pretvarajući individualni višak zekatskih obveznika u javno dobro i tako jačaju moralnu i ekonomsku otpornost Zajednice.
• Potrebno je planirati i provoditi aktivnosti na promociji članstva u Islamskoj zajednici, a koristi za muslimane od članstva u Islamskoj zajednici isticati na skupovima organiziranim u džematima. Poticati na članstvo one koji još uvijek nisu članovi.

Smjernice:

• U ramazanskim aktivnostima poseban akcenat staviti na pristupačnost imama, otvorenu komunikaciju i brigu o
• Planirati i provoditi aktivnosti koje podstiču međusobnu bliskost i osjećaj pripadnosti džematu.
• Podsticati imame i džematske odbore da prvi uspostavljaju kontakt s osobama koje su slabije uključene u vjerski i društveni život.
• Razvijati projekte dobročinstva, solidarnosti i pomoći ranjivim kategorijama stanovništva, posebno tokom ramazana.
• U svim aktivnostima voditi računa da se izbjegne lična promocija i narušavanje principa iskrenog dobročinstva, te jačati povjerenje javnosti u rad Islamske
• Jačati saradnju s lokalnim zajednicama, obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva, u skladu s principima vjerske
• Unaprijediti digitalnu pismenost imama i džemata te osigurati prisutnost u digitalnom prostoru radi afirmacije pozitivnih vrijednosti i suzbijanja štetnih
• U javnom djelovanju koristiti uravnotežen i odgovoran jezik koji prepoznaje izazove savremenog društva, bez pretjerivanja i
• Podsticati međumuslimansko zajedništvo uvažavajući etničke i generacijske različitosti kao bogatstvo zajednice.
• Promovirati aktivnu građansku uključenost muslimana kroz odgovorno učešće u društvenim procesima i „natjecanje u dobru”.
• Kontinuirano raditi sa mladima i kroz projekte i aktivnosti razvijati kod njih vrijednost dobročinstva kao javnog dobra.
• U planove rada uvrstiti redovne seminare, tribine i edukacije iz administrativnih, pravnih i finansijskih oblasti, uz obavezne programe za mlađe