Džematski odbor Džemata Norrköping,
Izvršni odbor Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj,
Haris Delić, član Međureligijskog vijeća Švedske

PRESSMEDDELANDE
Med anledning av attacken mot vår församling i Norrköping
Med stor bestörtning och djup sorg fördömer vi den avskyvärda attacken mot vårt pågående moskébygge i Norrköping, där fönster krossades och förolämpande budskap klottrats på väggarna. Denna handling väcker obehagliga minnen från den tid då många av våra medlemmar kom till Sverige som flyktingar under kriget i Bosnien. De budskap som nu riktats mot oss liknar de neonazistiska slagord som de möttes av då.
Vi ser denna attack som ett angrepp, inte bara mot vår heliga plats och vår gemenskap, utan mot hela det svenska samhällets grundläggande värderingar om respekt, tolerans och mångfald.
Detta är det andra större hatbrottet riktat mot samfundets moskéer och dess medlemmar på kort tid och vi upplever ett allmänt ökat islamofobiskt sentiment i samhället.
Vi vänder oss därför direkt till regeringen med en framställan om att göra mer för att skydda religionsfriheten i Sverige. I tider av polarisering och stegrande hatkampanjer likt denna förväntar vi oss av regeringen att agera mer resolut och intensifierat i säkerhetsarbetet med trossamfund.
Vi vill tydligt framföra att denna handling av hat inte kommer att kuva oss eller bryta ner vår anda. Tvärtom stärker den vår beslutsamhet att fortsätta med att bygga klart vår moské och hålla den öppen för alla norrköpingsbor.
Vi vill även uttrycka vår djupaste tacksamhet till alla som visat sitt stöd och sin solidaritet i denna svåra stund. Era värmande ord och handlingar påminner oss om att vi inte är ensamma i kampen mot hat och intolerans.

Styrelsen för Bosniakiska Islamiska Församlingen i Norrköping,
Styrelsen för Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige
& Haris Delic, ledamot Sveriges Interreligiösa Råd

Informacija o putovanju:

– očekivani polazak: u periodu od 28. maja do 2. juna 2025. godine,
– očekivani povratak: u periodu od 15. do 21. juna 2025. godine.

Letovi:

– u odlasku let Sarajevo – Džedda,
– u povratku let Medina – Sarajevo;

Obavezni dokumenti:

– isključivo bosanskohercegovački pasoš s rokom važenja nakon 01.01.2026. godine,
– potvrda o vakcinaciji protiv meningokoknog meningitisa uz uvjet, da vrijeme prošlo od primanja vakcine bude najmanje 10 dana a ne duže od 5 godina.

Više o uslovima i procesu prijavljivanja možete pročitati u priloženom dokumentu i na sljedećem linku: https://www.hadziumra.ba/obavijest-o-pocetku-prijava-za-odlazak-na-hadz-2024-g-1445-g-po-h-2/

Predsjednica Komsije Merjema Jašarević je sa članicama Mevlijom Alić i Fadilom Jašarević održale su radni sastanak sa dr. Safijom Malkić, voditeljicom odjela za brak i porodicu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nakon što je dr. Malkić upoznala sa aktuelnostima u Odjelu za brak i porodicu, članice naše komisije su predstavile Plan rada Komisije, sa osvrtom na strateški razvoj Odjela za brak i porodicu u IZBUŠ, zajedničke obrazovne i humanitarne aktivnosti, saradnja sa mladim članicama te bolje međusobno informisanje. Iskoristile smo priliku i iskazale da je nama saradnja sa Rijasetom i Odjelo za brak i porodicu izuzetno važna i da želimo biti uvijek dio zajedničkih obrazovnih i drugih aktivnosti. Sastanaka je bio izuzetno konstruktivan sa poučnim savjetima i prijedlozima i u prijatnom raspoloženju i ambijentu Rijaseta.

FJ

Za sazivajućeg člana izabran je hafiz Adis. Komisija je na sjednici razmatrala normative IZB u Švedskoj koji su usvojeni ili u procesu usvajanja, te donijela odluku da u komunikaciji sa džematima pomogne u pripremi usklađivanja normativnih akata. Također, komisija je razmatrala izborna pravila, pristiglu poštu i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Naredna redovna sjednica planirana je za septembar.

A.S.

Na sjednici, kojoj je u prvom njenom dijelu prisustvovao i predsjednik Skupštine g. Jasmin Fočo,  razmatrani su i usvojeni skupštinski materijali, koji će se blagovremeno uputiti zastupnicima Skupštine i džematima IZBUŠ-a. Osim toga, dogovoreni su tehnički detalji Skupštine.

Kao što je ranije odlučeno, Skupština će se održati 12. marta 2022. u Norrhammaru kod Jönköpinga.

U nastavku sjednice Izvršni odbor je razmatrao neka druga pitanja i pristiglu poštu, te u skladu sa svojim nadležnostima donio nekoliko odluka.

Na kraju je predsjednik Izvršnog odbora zahvalio svim članovima ovog organa za angažman u proteklom četverogodišnjem mandatu.

Sjednica je završena učenjem dove.

I.K.

Uvodne napomene

Pojam ‘demokratija’ nastao je u antičkoj Grčkoj u 5. vijeku p.n.e.

Demokratija ili grčki demos što znači narod i kratein što znači vladati, u izvornom smislu označava vladavinu naroda, a u razumijevanju današnjih državnih sistema demokratija je oblik vladavine u kojem se političke odluke donose voljom većine, najčešće kroz izbore ili referendume, u kojima sudjeluju svi građani (narod).

Kako demokratski principi podrazumijevaju da se svi, o svemu, i ne moraju dogovoriti tako danas nema jasne i općeprihvaćene definicije demokratije oko koje su se usaglasili svi ili bar većina na globalnom nivou. Ipak je i to ”demokratski”. Međutim, ono oko čega se gotovo svi slažu[1], jesu osnovni demokratski principi ili preduslovi za ostvarenje demokratskog društva, pa i demokratije kao državnog sistema: ravnopravnost svih ljudi (građana), sloboda izbora, sloboda mišljenja i sloboda izražavanja.

O ovim demokratskim principima govorimo u nastavku teksta, a tekst pišemo u godini u kojoj Švedska obilježava 100 godina demokratije i u danima u kojima je Švedska izabrala ženu, gospođu Magdalenu Andersson (S), za prvu premijerku Švedske u povijesti.[2]

[1] www.informationsverige.se (Vad är demokrati, 2021-11-11)

[2] www.dn.se (2021-11-24)

Poslanikovi principi demokratije prije Medinske povelje

“Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbježali bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima…”[3] kur’anski je princip na kojem je Muhammed a.s. temeljio svoje odnose sa drugim ljudima.

Da su svi ljudi u očima Poslanika Muhammeda a.s. uživali poštovanje ”čovjeka” i bili u prilici da slobodno i demokratski izražavaju svoje mišljenje, da budu dio ”dogovora”, govore mnogi primjeri iz života Muhammeda a.s. Čak i primjeri iz perioda njegovog mekkanskog poslaničkog života u toku kojeg je bio napadan, bojkotovan, vrijeđan, ali i dalje je: svima  govorio, sa svima razgovarao i prema svima se ophodio na najljepši, rekli bismo demokratski način.  U junu, 622. godine, desio se važan sporazum između Muhammeda a.s. i medinskih muslimana, u historiji poznat kao „Druga prisega na Akabi“. Ono što je zanimljivo u ovom slučaju, osim činjenice da su svi mogli da izraze svoje mišljenje i na demokratski način učestvuju u stvaranju ovog dogovora, jeste da je Muhammed a.s. na ovako važan sastanak i koji je održan u velikoj tajnosti, poveo svog amidžu Abasa ibn Abdumutaliba koji tada nije bio musliman.[4] Ali Abas je bio vješt govornik, prvak svog naroda i mudar savjetnik.  Znajući sve ove osobine Muhammed a.s. mu je  dozvolio i da prvi održi govor. Muhammed a.s. je u svim prilikama slušao i uvažavao mišljenje drugih.

[3] Kur'an, Alu ‘Imran, 159

[4] www.preporod.info (Poslanikov odnos prema drugima, 2014-12-28)

Medinska povelja – simbol Poslanikove demokratije

Po dolasku u Medinu, Muhammed a.s. u gradu zatiče zajednicu sačinjenu od različitih grupacija stanovništa. Uočivši da je riječ o šarolikoj zajednici, izvršio je popis stanovništva, kako bi ustanovio realno stanje grada, te na temelju toga organizovao zajednicu.[5] Izgradio je i prvu džamiju u Medini, koja nije bila isključivo vjerski objekat, nego i objekat unutar kojeg se okupljaju svi članovi zajednice, mjesto unutar čijih zidova se gradila zajednica i donosile političke odluke za konstituisanje tadašnje Medine, grada-države.

Medinska povelja je bila prvi korak u konstituisanju te države. Riječ je o dokumentu koji je uredio prava i obaveze nemuslimanske manjine, zaštitio prava svih građana  Medine bez obzira na njihovu vjeru, naciju, boju kože, odredio jednak tretman za sve građane, te uspostavio saradnju između muslimana i jevreja.[6]

Dr. Muhamed Hamidullah, jedan od najvećih historičara i poznavaoca života Muhammeda a.s. u 20. stoljeću, prvi među historičarima Medinsku povelju naziva ”prvim pisanim ustavom”[7] u povijesti ljudskog roda, jer se kroz ovaj dokument udaraju temelji države koja će ubrzo vladati cijelim Arabijskim poluotokom, a nešto kasnije i velikom većinom teritorije tadašnjeg poznatog svijeta.

Medinska povelja je utemeljila osnovna ljudska prava jednako za sve stranovnike: pravo na život, pravo na slobodu, pravo na slobodu misli, svijesti i vjere, pravo na imovinu i udruživanje, pravično suđenje, nasljeđivanje te pravo na azil.

Povelja ili Ustav, Medina i svi građani Medine dobili su pisani dokument 623. godine u kojem im se garantuju prethodno nabrojani demokratski principi. Poslanikova a.s. demokratija i sveopće uvažavanje ”drugog” je kulminirala u pisani dokument koji do danas ostaje simbol njegove demokratije i putokaz svima onima koji sebe žele nazivati demokratskim državama i demokratskim državnim sistemima.

[5] www.preporod.com (Medinska povelja, 2016-12-30)

[6] www.preporod.com (Medinska povelja, 2016-12-30)

[7] www.yaqeeninstitute.org (The constitution of Medina, translation, commentary and meaning today, 2021-02-04)

100 godina demokratije u Švedskoj

Prošlo je 100 godina otkako je Švedska postala demokratska država sa univerzalnim i jednakim pravom glasa. Zašto 100 godina?

1909. godine većina muškaraca u Švedskoj je dobila pravo glasa. Godine 1919. odlučeno je da žene imaju pravo glasa na općinskim izborima. Od 1921. godine svi odrasli, žene i muškarci, imali su pravo glasa na svim općim izborima u Švedskoj.[8]

[8] www.informationsverige.se (Demokratins framvaxt i Sverige, 2021-11-11)

Švedska demokratija

Švedska ima pisane zakone od 14. vijeka, a polazna tačka za švedsku demokratiju nalazi se u osnovnom zakonu iz 1809. godine u kojem su definisani oblik vladavine (Regeringsformen), ali i podjela nadležnosti između kralja i vlade.

Uprkos činjenici da su vlast i nadležnosti prema novom zakonu bile podijeljene, u Švedskoj još uvijek nije postojala razvijena demokratija. Međutim, novi zakoni ”raskrčili” su put za nastavak demokratskog razvoja. Osnovni zakon iz 1809. ojačao je niz osnovnih građanskih sloboda i prava. Švedska je već 1766. godine dobila zakon o slobodi štampe i izražavanja, koji kaže da svako ima pravo da izražava svoje misli, mišljenja i osjećanja u govoru i pisanju, a osnovni zakon iz 1809. godine uvodi termin slobodu vjeroispovjesti.[9]

Popularni pokreti kao što su pokret trezvenosti, slobodne crkve, ženski pokret, radnički pokret i političke stranke pojavljuju su se u Švedskoj krajem 19. vijeka.[10] Ovo je bilo važno za demokratiju u Švedskoj. Organiziranjem u grupe ljudi su lakše mogli izraziti šta žele promijeniti u društvu. Popularni pokreti su naučili ljude da se organizuju, kako se održavaju sastanci i šta je potrebno za promjene. Različite organizacije su radile na različitim pitanjima. Radnički pokret, na primjer, postavlja zahtjeve za boljim uslovima rada i pravom glasa bez obzira na spol i primanja. Radnička prava koja su i danas simbol ”švedskog” fantastičnog odnosa prema radnicima u svim sektorima i industrijama.

[9] www.informationsverige.se (Demokratins framvaxt i Sverige, 2021-11-11)

[10] www.informationsverige.se (Demokratins framvaxt i Sverige, 2021-11-11)

Ravnopravnost građana u Švedskoj demokratiji i Medinskoj povelji

O principima švedske demokratije, ali i demokratskim principima Medinske povelje mogli bismo pisati danima i napisati tomove knjiga. Za ovaj put uzećemo samo jedan primjer demokratskog principa slobode izbora; slobode izbora vjeroispovjesti svakog čovjeka, svakog građanina države.

Rekli smo da je princip slobode vjeroispovjesti u Švedskoj uveden osnovnim zakonom iz 1809. godine, ali ipak sve do 1860. godine svi građani u Švedskoj morali su pripadati Švedskoj crkvi i ispovjedati ”čistu” evanđelsku doktrinu. Od 1860. godine postoji opcija napuštanja Švedske crkve, ali uz pristupanje nekoj od tada priznatih kršćanskih organizacija. Tek 1951. godine[11] zakonom o slobodi vjeroispovjesti svi građani Švedske postaju slobodni da napuste Švedsku crkvu bez obaveze pristupanja drugoj vjerskoj organizaciji, pa i da se izražavaju kao ateisti. Ovaj zakon jasno definiše demokratski princip slobode izbora, u ovom slučaju slobode izbora vjeroispovjesti i pridruživanja vjerskim organizacijama na osnovu ličnog izbora svakog pojedinca. Zakon koji je osnova za današnji odnos Švedske prema svim religijskim zajednicama koje djeluju u Švedskoj, među kojima i Islamska zajednice Bošnjaka u Švedskoj.

Švedska danas, u 21. stoljeću u 2021. godini, potpuno uvažava lični izbor svakog pojedinca, ali i grupe građana, koji žele da se u skladu sa svojim svjetonazorima i izabranom religijom, okupljaju, organiziraju i zajednički dijele svoje religijske osjećaje i obrede. Švedska država, pak, ide i korak dalje, na način da u sastavu jednog ministarstva Vlade djeluje SST, odjel  za saradnju i podršku religijskim zajednicama, putem kojeg sve priznate vjerske zajednice i registrirane krovne organizacije mogu koristiti novčanu, organizacijsku, savjetodavnu i svaku drugu podršku Vlade i države Švedske u svom djelovanju i organiziranju. Primjer švedske demokratije i ravnopravnosti.

Ovaj demokratski princip slobode izbora vjeroispovjesti nalazimo jasno definisan u Medinskoj povelji, koja garantuje i jasno definiše slobodu vjeroispovjesti tadašnjih jevreja[12] kao supotpisnika Medinske povelje, ali i svih onih koji ih slijede ili s njima surađuju, pa i do te mjere da se u Medinskoj povelji (u interpretaciji historičara Ibn Ishaka, preko kojeg je i došao cijeli tekst povelje) tadašnja jevrejska plemena tretiraju i definišu u tekstu kao jedan ”narod” zajedno sa muslimanima Medine.[13]

Treba imati na umu da je Medinska povelja nastala na početku sedmog stoljeća kad nije bilo ni govora o ljudskim pravima, niti o pravima manjina u viševjerskim i višekulturnim društvima. Nije tada postojala visoka svijest o jednakim pravima i dužnostima stanovnika jednog pluralnog društva u jedinstvenoj državi. Stoga, Medinska povelja, posmatrana u tom kontekstu niske civilizacijske, kulturne, političke, pravne i religijske svijesti o ljudskim pravima predstavlja pravo čudo (mu'džizu, miracle), čudo koje se moglo dogoditi kroz inspiraciju Božanske objave, sadržane u Kur'anu Časnom, kao posljednjem Božijem zavjetu u nizu Božijih zavjeta Tevrata, “Staroga zavjeta” i Indžila, “Novoga zavjeta”. Dakle, Medinska povelja je povijesni dokument o abrahamskom dijalektičkom spiritualizmu. To je jedinstveno svjedočanstvo duha miroljubive vjere islamske i rane miroljubive muslimanske zajednice. Smatra se primjerom izuzetno važnog dokumenta ideje “društvenog ugovora”, ideje koju su Jean Jack Rousseau, John Lock i Thomas Hobbes osmislili kao glavnu društveno-političku ideju u Evropi.[14] Primjer medinske, poslaničke, demokratije i ravnopravnosti.

[11] www.riksdagen.se (Demokratins historia: 1951 Religionsfrihet skrivs in i Sveriges lagstiftning)

[12] Povijest islamske culture i civilizacije (Nijaz Šukrić)

[13] www.yaqeeninstitute.org (The constitution of Medina, translation, commentary and meaning today, 2021-02-04)

[14] www.preporod.info (Medinska i druge povelje, dr. Mustafa Cerić, 2019-03-26)

Učimo li iz primjera Medinske povelje i švedske demokratije?

Za nas, muslimane, koji danas živimo u Švedskoj ova mala komparacija demokratskih principa švedskog državnog sistema u kojem ”uživamo” i medinskog demokratskog sistema kojem se, kroz poslanikovu Medinsku povelju, divimo, treba biti podstrek za nastavak naše iskrene suradnje i saradnje sa drugima u Švedskoj.

Zar nam Poslanik a.s. Medinskom poveljem nije jasno poručio: demokratija, sloboda, ravnopravnost i uvažavanje drugog je njegov put?

Zar nam i država Švedska, sa jasno i precizno definisanim zakonima, ne poručuje: demokratija, sloboda, ravnopravnost i uvažavanje drugog je njena opredjeljenost?

Muslimani i ostali građani Švedske, muslimani i svi ljudi širom svijeta, doista bi trebali više učiti iz principa Medinske povelje, ali i švedskog demokratkog uređenja i definisanih sloboda. Zarad zajedničkog i sveopćeg napretka društva na ovom parčetu kugle zemaljske koju svojim domom zovemo.

Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj čestita Švedskoj 100 godina potpune demokratije i ravnopravnosti, čestita izbor prve žene za premijerku Švedske u povijesti uz podsjećanje da su naši principi saradnje i suradnje u Švedskoj zasnovani na demokratskim principima Medinske povelje kojima se divimo, ali i demokratskim principima Švedske kao države o kojima rado svima pričamo.

Švedska, 2021-12-01

Idriz ef. Karaman, Glavni imam

Komisija za ženski aktivizam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj

hafiz Adis ef. Baručić

Tema ovog seminara bila je kako unaprijediti mektebsku nastavu, a obrađena je kroz tri sesije, demonstracijom po jednog časa nastave iz ilmihala i sufare, te referatom o korištenju alata i pomagala u mektebu.

Na svim sesijama vođene su, zaista, izvanredne diskusije u kojima su imami pokazali koliko vode računa o mektebu i sa koliko kreativnosti pristupaju ovoj obavezi.

U drugom dijelu seminara govorilo se o nekim problemima sa kojima se susreću imami u organizaciji mektebske nastave, kao i načinu kako ih prevazići.

Po ocjeni svih prisutnih imama bio je ovo jedan od najboljih seminara organiziranih u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švedskoj.

I.K

U organizaciji IO IZBUŠ-a i Komisije za ženski aktivizam u periodu od 25. do 26. septembra 2021. godine u Džematu Örebro, održan je VIII tradicionalni seminar za aktivne žene naših džemata „VIDLJIVA, JAKA I STABILNA ŽENA U ISLAMU I DRUŠTVU“

Seminar je bio namjenjen aktivnim ženama u našim džematima. Ženama koje su aktivne i žele da podignu svoj nivo kompetencija i budu vidljive, jake i stabilne kako u islamu tako i u društvu. Seminar je bio interaktivan, kombinacija predavanja i diskusija.

Program seminara obuhvatio je teme i tačke čiji je cilj pronalazak uzora, motivacije i inspiracije za rad na sebi, doprinos društvu i izgradnju budućnosti, bolje razumijevanje temeljnih principa i poruka islama, te stvoriti kvalitetnu mrežu i povezanost aktivnih članica.

Teme i izlagači-eminentne predavačice na ovom seminaru su bile:

1. Muhaddise učenjakinje u islamu – uloga žene u razvojnom dijelu i danas predstavile su: prof. Nermina Baljević, prof. Naida Hota-Muminović, mr. scc Sabrija Mehmedović a moderatorica dr. Zehra Alispahić.

2. Namaz u tradiciji Bošnjaka – mr. hfz. Sumeja Ljevaković- Subašić

Učesnice i organizatori seminara su puni riječi zahvale i zadovoljstva kako temama tako i eminentnim predavačicama koje su svojim znanjem i umješnošću prenjele snagu, znanje, značaj i mjesto Muhaddisa, te znanje, propise i tradiciju u namazu Bošnjaka.

U ime organizatora zahvaljujemo se Džematu Örebro, koji je bio domaćin ovog seminara.

Bosniakiska Islamiska Samfundet kommer inom ramen för Deklarationen att arbeta internt med att fortbilda i jämställdhet och mänskliga rättigheter. Samfundet kommer även att uppmärksamma demokratins 100-års jubileum i sin medlemstidning.

I bild syns Bosniakiska Islamiska Samfundets Vice ordförande Fadila Jasarevic underteckna Deklarationen

Här kan du läsa deras åtaganden i sin helhet.

U nastavku sjednice Izvršni odbor je razmatrao izvještaje između dvije sjednice, i pristiglu poštu, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Na kraju, Izvršni odbor je izrazio zadovoljstvo i čestitao džematu Värnamo za uspješno završen projekt kupovine objekta za džamiju, kao i džematu Trollhättan, koji je pobijedio u natječaju na aukciji za kupovinu jednog objekta za svoju džamiju.

I.K.

Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Tabuti s posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava preneseni su sinoć iz bivše Fabrike akumulatora u Musallu u mezarju Memorijalnog centra. Zbog pandemije koronavirusa mnoge porodice nisu mogle doputovati u Bosnu i Hercegovinu i nisu dale saglasnost za ukop pa će u Potočarima ove godine u zemlju biti spušteno devet tabuta s posmrtnim ostacima žrtava.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari ove godine biće ukopani Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. godine u Krivačama, Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. godine u Poznanovićima, Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. godine u mjestu Pustoše, Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. godine u Slatini, Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi, Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine u Voljavici, Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine u Sasama, Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji i Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. godine u Glogovoj.

Pandemija je izmijenila i ovogodišnji program obilježavanja pa će komemoracija biti održana videolinkom. Među govornicima će biti predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres…

U Bosni i Hercegovini danas nije proglašen Dan žalosti, a od prošlogodišnje dženaze i ukopa na Sudu Bosne i Hercegovine nije donesena nijedna presuda za genocid u Srebrenici.

U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su ukopane 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od hiljadu ubijenih stanovnika Podrinja.

Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica.

Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, a izrećene su i četiri doživotne kazne zatvora.

(Anadolija)

Genocid počinjen u Srebrenici je naše bolno mjesto i mi moramo i trebamo poduzeti što više da bi naše nove generacije, a i čitav svijet naučili i podsjetili na nedužna stradanja Bošnjaka tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kako se isto zlo ne bi ponovilo više nikad i nikome.

Informacije o aktivnostima Memorijalnog centra Srebrenica možete naći na njihovoj internet stranici https://www.srebrenicamemorial.org/bs/home gdje su ovih dana objavili priču o njihovom zajedničkom projektu sa Muzejem ratnog djetinjstva

Više o projektu možete pročitati na sljedećem linku:

https://www.srebrenicamemorial.org/bs/article/252/preko-100-ljudi-ucestvovalo-u-zajednickom-projektu-memorijalnog-centra-srebrenica-i-muzeja-ratnog-djetinjstva

Na linku se nalaze svjedočenja djece koja su preživjela opsadu i genocid u Srebrenici i ovim projektom je postavljen temelj budućeg dokumentovanja genocida iz perspektive djece.

Ovdje možete preuzeti materijal Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine za prijavu glasača izvan Bosne i Hercegovine za predstojeće lokalne izbore koji će se održati u nedelju 04. oktobra 2020. godine.

Registracija birača koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine će se i za ove izbore vršiti na osnovu PRP1 I PRP2 obrazaca, kao što je to bio slučaj na prethodnim izborima. Ono što je novo jeste činjenica da su obrasci za prijavu trenutno dostupni samo u elektronskoj formi  na zvaničnoj webstranci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Napominjemo da  se popunjeni obrasci s potrebnim prilogom šalju na e-mail adresu: prijavapp@izbori.ba.

Važno je da pravite distinkciju oko obrazaca PRP 1 i PRP 2.

PRP1– potreban ukoliko se osoba prvi put registrira izvan BiH.

PRP2 – potreban ukoliko je osoba već bila registrirana na proteklim izborima.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pozvala je državljane Bosne i Hercegovine koji glasaju van Bosne i Hercegovine da posjete zvaničnu internet stranicu Centralne izborne komisija Bosne i Hercegovine i registriraju se na vrijeme za glasanje izvan Bosne i Hercegovine elektronskim putem.

Na internet portalu Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pod nazivom Lokalni izbori 2020. su dostupne sve informacije o Lokalnim izborima 2020. godine, obrasci za registraciju, kao i relevantni podzakonski akti. U slučaju nejasnoća tokom registracije, birači se mogu obratiti na e-mail: info@izbori.ba

Napominjemo da materijal za prijavu glasača izvan Bosne i Hercegovine  možete pronaći na internet –stranici: www.izbori.ba.

Zar nismo grudi raskrili tvoje,

I skinuli s tebe breme tvoje,

što pleća tvoja pritiskalo je,

I podigli stepen časti tvoje?!

Znate da je naš Poslanik, a.s. prošao dosta teških trenutaka u svome životu. Da mu je bilo teško i da je osjećao tegobu, i sigurno, molio Allaha da mu olakša. Poznavaoci tefsira ili tumačenja kur'anskog teksta naglašavaju da je ova sura, za koju smo kazali da nosi naziv Razgala, povezana sa prethodnom surom Ed-Duha-Jutro, u kojoj Uzvišeni Allah napominje svoga Miljenika da ga On nije samog ostavio, da će mu dati ono sa čime će biti zadovoljan. A zatim, napominje još, zar nisi bio jetim-siroče pa te je zbrinuo, zar nisi bio izgubljen, pa te je On na pravi put uputio, zar nisi bio siromašan, pa te je On bogatim učinio. Zato, nemoj zaboravan biti pa siroče odbacivati, nemoj da nevoljnika odbijaš i na blagodatima kojima si darovan zahvalan budi i javno ih spominji. Allah sve nas napominje da budemo zahvalni u teškim trenucima, ali i da radimo i činimo ono što će te naše riječi potvrditi. I onda dolazi ključna rečenica u ovoj suri:

I znaj da tegobu prati olakšanje!

Uistinu, tegobu prati olakšanje!

Dva puta ista rečenica: Uistinu, tegobu prati olakšanje!

Dakle, nema nikakve sumnje da će poslije tegobe i teškoće doći olakšanje. Ali, kada i na koji način, to ne znamo. Na nama je da u Njegove riječi vjerujemo, da mu dovu i molitvu upućujemo da nam čim prije olakša i kutariše nas iskušenja. Međutim, zadnja rečenica nam možda daje odgovor: Zato, kad dokon si (kad nisi zauzet, kad si slobodan), digni se i trudi, i svome Gospodaru svim srcem žudi!” – poručio je između ostalog, muftija Kozlić

Obraćanje je završio dovom Allahu dž.š.:

“Milostivi Allahu, molimo Te da poslije tegobe nastupi razgala i olakšanje. Molimo Te Uzvišeni Bože, da posebno obdariš strpljenjem, zdravljem i snagom sve ljekare i zdravstvene radnike koji ovih dana za sve nas odrađuju ogroman posao. Sjetite ih se u vašim dovama, braćo i sestre, i pomozite im tako što ćete boravkom u vašim kućama i njima pomoći da lakše obave svoj posao. Naš Bože, tražimo oproštenje Tvoje.Veliki naš Bože, ne kazni nas ako zaboravimo ili pogriješimo.Veliki naš Bože, ne zaduži nas teretom preteškim za nas.Veliki naš Bože, ne obavezuj nas onim što podnijeti i izvršiti ne možemo. Oprosti nam, smiluj se i osnaži nas. Amin!”

(Preporod.info)

S obzirom da u prirodnim katastrofama institucije ne mogu pravovremeno reagirati u pružanju adekvatne pomoći nastradalom stanovništvu, neophodno je iskazati praktičnu solidarnost sa građanima Albanije koji su proteklih dana uz zebnju, strah i neprospavane naći preživjeli tragične ljudske i materijalne gubitke. Saosjećanje spram ljudske patnje i odgovornosti za ljude u nevolji neodvojivi je dio našeg islamskog sistema vrijednosti. U trenucima teških životnih iskušenja, provjeravamo snagu našeg iskrenog vjerovanja.

Islamska zajednica u BiH sa drugim organizacijama blagovremeno se uključila u program pomoći nastradalim u zemljotresu u Albaniji.

Pozivamo vas da se i vi aktivno uključite u pružanje pomoći nastradalima,  i da svojim dobrovoljnim prilozima iskažemo svoju solidarnost sa stradalnicima i žrtvama u njihovoj neizmjernoj boli i iskušenju kroz koju prolaze.

Novac za sergiju možete uplatiti u svojim lokalnim džematima ili direktno na Plus-giro račun IZBUŠ-a najkasnije do 6. decembra 2019.

Molimo Svemogućeg Stvoritelja da spusti svoju neizmjernu milost i zaštitu na čestite robove Svoje i da im podari utjehu i nadu.

I.K.

Konstatirano je da je gradnja objekta privedena kraju i da se u narednih mjesec dva očekuje dozvola Općine za useljenje. Useljenje u objekat planirano je, ako Bog da, najkasnije do Nove godine, a u narednom periodu bit će najvažnije riješiti stabilno finansijsko funkcioniranje džemata. Rukovodstvo IZBUŠ-a obećalo je, u granicama svojih mogućnosti, pomoć u rješavanju ovih problema.

Po završetku sastanka članovi delagcije su, zajedno sa svojim domaćinima, obišli objekat i još jednom bili fascinirani do sada urađenim.

I.K.

Nakon grupne faze takmičenja, po dvije najbolje ekipe iz grupa su nastavile svoj put prema finalu a tu su se našli džemati: Skövde, Göteborg, Malmö i Stockholm. Nakon uzbudljivih polufinalnih utakmica, u fanalu su snage odmjerili Malmö i Stockholm. Pobjedom džemat Malmö je osvojio ovaj turnir, Stockholm je zauzeo drugo a Göteborg treće mjesto.

Poslije finalne utakmice uručene su medalje i pehari za prve tri ekipe i zahvlanice na učešću svim našim džematima. Sa najviše pogodaka Emin Karaman je izabran za najboljeg igrača turnira.

Same prijave za ovaj turnir pokazuju da postoji interesovanje džemata za ovakve sportske susrete, pa se nadamo da će se sa ovim nastaviti i u budućnosti.

Organizacioni odbor turnira

Svečanosti je prisustvovao veliki broj džematlija iz džemata Göreborg, Skövde, Borås, Trollhättan i džemata Surte koji je bio domaćin ove svečanosti.

Na samom početku programa prisutnima su se obratili, ispred domaćina, predsjednik džemata Surte Kasim Glavaš, ispred BKC Västra Götaland, predsjednik Dževad Rekanović, a ispred IZBUŠ-a, glavni imam Idriz-ef. Karaman.

U okviru programa održano je takmičenje za polaznike mektebske nastave u kojem je učestvovalo 9. ekipa, a program je uljepšan prelijepim izvedbama ilahija i kasida dječiji horova iz gotovo svih džemata ove regije, a džemat Skövde je nastupio i sa muškim i ženskim odraslim horom.

Mevludski program je počeo nakon ručka i klanjanja podne namaza. Imami Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, Idriz-ef. Karaman, Mubin-ef. Neimarlija, Mesud-ef. Muhić i Elvedin-ef. Bešlija su proučili tradicionalni mevlud i nekoliko prelijepih ilahija i kasida.

Poseban ugođaj bilo je obraćanje gostiju, profesora dr. Kemal-ef. Bašića i glavnog imama Medžlisa Kozarac, hafiza mr. sci. Amira-ef. Mahića koji su prisutne počastili nadahnutim predavanjima i k0risnim savjetima.

Vrijedni domaćini pobrinuli su se da svi gosti ove svečanosti budu počašćeni ručkom, kafom i kolačima.

D.J.

Video zapis možete pogledati na internet stranici IZ u BiH putem ovog linka: Reisu-l-ulema Kavazović, Islamska zajednica ostaje na istom kursu

Ovo je već šesta godina da se ovakav seminar održava i cilj mu je ojačati ulogu i mjesto žene  Bošnjakinje, kako u familiji, tako i u džematu, a i društvu općenito.

Među učesnicama seminara bilo je prosvjetnih i socijalnih radnica, inžinjera, medicinskih radnica, psihologinja, profesorica, muallima, koje na najbolji mogući način doprinose promociji islamskih porodičnig vrijednosti.

Predavačice na ovom seminaru su bile eminentne gošće iz Bosne i Hercegovine:

Prof. Ramiza Bandić-Kafadar, sa temom: Muslimanka u današnjem društvu, slobode i prava, vjera i demokratija.

Mr. Medina Mehmedović-Mulalić, sa temama: Prevencija, uloga familije u prevenciji (radikalizam, nasilje, ovisnosti)

Fadila Jašarević, sa temom: Ženiski aktivizam, bosanki jezik i saradnja sa NBV-om.

Radionice su bile konkretni primjeri kako da znanje prenesemo na fameliju, grupu, džemat.

Iskustva naših aktivnih žena u džematima, koja su nam predstavljena, dodatno su nas obogatila, inspirisala i osnažila. Velika je vrijednost da mi sada imamo mlade aktivne žene u džematima koje  svojim umijećem nastavljaju, obagaćuju i jačaju ulogu žene, kako u fameliji, tako i u džematu, kao i široj društvenoj zajednici.

Predstavica žena u Izvršnom odboru IZBUŠ-a Mevlija Alić, sa svojim prvim saradnicama iz Komisije za ženski aktivizam Minelom Jakupović i Merjemom Jašarević, ovaj su seminar učinile da bude mjesto i prilika gdje smo se na najbolji način družile, učile, inspirisale, razmjenjivale iskustva i ponijele lijepe utiske, napojene znanjem i duhovnošću.

Podrška koju IZBUŠ daje aktivnostima i ulozi žena u džematima posvjedočena je i obraćenjem našeg glavnog imama Idriz-ef. Karamana, koji u svakoj prilici ističe da su najbolji oni naši džemati koji imaju aktivne žene.

Učesnice seminara su pokazale izuzetno veliki interes za teme i izlaganja, sklopile nova poznanstva i prijateljstva i na kraju osnažene za budući rad osnovale svoju mrežu i komunikacijsku platformu za uzajamnu inspiraciju i podršku.

F.J.