Pitali smo ga o putu do imamske službe, o radu s mladima, o prvom ramazanu daleko od domovine i o vakufskom objektu koji džemat vidi kao svoj generacijski projekat.

Put do Halmstada

Kako je počeo Vaš put prema imamskoj službi i kako ste došli u Halmstad?

Ljubav prema imamskoj službi ponio sam još iz porodičnog doma, zahvaljujući rahmetli dedi Omer-efendiji i svojim roditeljima, rahmetli majci Zuhri i babi Ibrahimu, koji je i sam bio vezan za Zajednicu kroz povremeni angažman u svojstvu imama, hatiba i muallima. Odrastajući uz takve uzore, razvio sam posebnu ljubav i poštovanje prema imamima, njihovoj predanosti vjeri, odgovornosti prema ljudima i nesebičnom radu za svoje džemate i Zajednicu u cjelini.

Od 2004. do 2022. godine bio sam imam u svom rodnom Travniku, u džematima Konatur i Dolac. Travnik me izgradio. Kraće vrijeme, 2009. i 2010. godine, proveo sam i u Dublinu, u Irskoj, što je bilo dragocjeno životno i profesionalno iskustvo. Nakon 18 godina službe u Travniku moja porodica i ja odlučili smo otvoriti novo poglavlje našeg života. Put nas je doveo u Halmstad, prelijep grad na jugu Švedske, gdje smo pronašli svoj dom i nastavili našu misiju u Džematu Halmstad.

Ovdje nastojimo graditi i njegovati zajedništvo, čuvati našu vjeru i tradiciju te biti otvoreni prema društvu u kojem živimo, zajedno s našim ljudima i švedskim sugrađanima. Vjerujem da je uloga imama mnogo više od samog obavljanja vjerskih dužnosti: ona podrazumijeva biti uz ljude, saslušati ih, pružiti podršku i graditi mostove razumijevanja i povjerenja.

Zahvalan sam dragom Bogu na svim dosadašnjim putevima, iskustvima i ljudima koje mi je podario na tom putovanju. Posebno sam zahvalan našim džematlijama i svim ljudima koji su nas u Halmstadu prihvatili s toplinom i povjerenjem. Danas Halmstad za moju porodicu i mene nije samo mjesto u kojem živimo i radimo, već grad u kojem smo pronašli svoj mir, svoje ljude i prostor da nastavimo služiti vjeri, zajednici u cjelini i čovjeku.

Šta Vas u ovom poslu najviše raduje, a šta Vam je najveći izazov?

Najviše me raduje rad s ljudima: slušati njihove životne priče, razumjeti njihove izazove i nastojati da im, koliko mogu, budem podrška i pomognem na njihovom životnom putu. Posebnu radost pronalazim u radu s djecom i omladinom, jer vjerujem da je ulaganje u njihovo znanje, odgoj i duhovni razvoj jedno od najvažnijih ulaganja u budućnost naše zajednice.

Imamski poziv pruža nevjerovatnu širinu mogućnosti da čovjek bude uz ljude u različitim životnim situacijama, u trenucima radosti i uspjeha, ali i onda kada se suočavaju s brigama, gubicima i iskušenjima. Upravo ta raznolikost čini ovaj poziv posebnim. Kao imam, čovjek nikada ne može biti potpuno opušten, jer svaki novi dan donosi nove susrete, nove izazove i nove životne lekcije. Svaka ljudska priča nosi nešto iz čega i sam mogu učiti i postajati bolji čovjek.

Kao najveći izazov izdvojio bih rad s omladinom. Živimo u vremenu brzih promjena i brojnih utjecaja kojima su mladi izloženi. Zato je važno biti prisutan, osluškivati njihove potrebe, razumjeti njihov svijet i graditi odnos povjerenja u kojem će znati da imaju nekoga kome se mogu obratiti. Naš zadatak nije samo da ih usmjeravamo i podučavamo, već i da ih saslušamo, razumijemo i pomognemo im da pronađu svoje mjesto u zajednici i društvu.

Vjerujem da je u radu s mladima najvažnije ne izgubiti kontakt s njihovim stvarnim životom. Moramo biti dovoljno blizu da razumijemo njihove izazove, ali i dovoljno mudri da im pomognemo pronaći pravi put. U tome vidim i veliku odgovornost i posebnu ljepotu imamskog poziva.

O džematu

Kada je džemat nastao i kako je sve počelo?

Džemat Halmstad nastao je prije 28 godina, zahvaljujući želji, entuzijazmu i predanosti ljudi koji su prepoznali koliko je važno imati svoje mjesto okupljanja daleko od domovine. Nisu željeli samo osnovati džemat, već stvoriti prostor u kojem će se naš narod okupljati, čuvati svoju vjeru, tradiciju i bosanski jezik te zajedno graditi budućnost za sebe i generacije koje dolaze.

Kada danas pogledamo ono što imamo, ne smijemo zaboraviti ljude koji su napravili prve korake i uložili svoje vrijeme, trud i ljubav. Njihov rad i odricanje temelj su na kojem počivaju naš džemat i Islamska zajednica u Švedskoj.

Zahvaljujući takvim ljudima, danas imamo džemate širom Švedske, čija je uloga mnogo šira od samog vjerskog života. Oni su mjesta susreta, pripadnosti, međusobne podrške i očuvanja našeg identiteta. Naša je odgovornost da čuvamo ono što su prethodne generacije izgradile, da osnažujemo našu Zajednicu i da mladima ostavimo čvrste temelje na kojima će nastaviti graditi svoju budućnost.

Za mene džemat nije samo prostor u kojem se okupljamo, već zajednica ljudi, uspomena, vrijednosti i generacija koje povezuje ista želja: da sačuvamo ono što jesmo, a istovremeno budemo aktivan i vrijedan dio društva u kojem živimo.

Koliko vas je danas i odakle sve ljudi dolaze?

Danas naš džemat broji 583 člana, odnosno blizu 400 porodica. Ljudi dolaze iz različitih krajeva svijeta, prvenstveno s prostora Balkana. Tu su, prije svega, Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka, ali i naša braća i sestre s Kosova, iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, Pakistana, Indije i Afganistana.

Ta raznolikost naš je džemat učinila bogatijim. Bez obzira na različito porijeklo, jezik i tradiciju, okuplja nas vjera, međusobno poštovanje i želja da gradimo zajednicu u kojoj će se svako osjećati prihvaćeno i dobrodošlo.

Gdje se okupljate?

Okupljamo se u iznajmljenom prostoru koji nam pruža odlične uslove za rad i aktivnosti. Ono što nas posebno raduje jeste to što naš džemat raste, što se sve više ljudi uključuje u naše aktivnosti i što su nam potrebe sve veće. Polako, ali sigurno, prerastamo prostor u kojem djelujemo.

Zato nam je jedan od najvažnijih ciljeva da u skorijoj budućnosti riješimo pitanje vlastitog objekta koji bi odgovarao potrebama našeg džemata. Želimo prostor koji će biti mnogo više od mjesta za obavljanje vjerskih obreda: mjesto koje okuplja sve generacije, mjesto susreta, druženja, obrazovanja i očuvanja naše vjere, tradicije i jezika. Mjesto u kojem će se najmlađi osjećati kao kod kuće, mladi pronaći svoje mjesto, a stariji imati priliku za druženje i zajedništvo.

Vjerujemo da bi vlastiti objekat bio veliki iskorak za naš džemat i važan temelj za njegov daljnji razvoj i budućnost generacija koje dolaze.

Život džemata

Šta se kod vas dešava tokom jedne obične sedmice?

Nastojimo aktivnostima obuhvatiti sve generacije. Tokom radne sedmice organiziramo dnevne namaze u džamiji, a mektebska nastava održava se vikendom, prema planu i programu Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj.

Posebnu pažnju posvećujemo omladini. Ove godine pokrenuli smo Omladinski mekteb: subotom navečer planiramo druženja s mladima, razgovore o temama koje ih zanimaju i zajedničko osmišljavanje aktivnosti prema njihovim potrebama i interesovanjima. Tu su, naravno, i druženja BEMUF-a, koja su važan dio okupljanja i povezivanja naše omladine.

Aktivne su i naše džematlijke, koje prema svojim potrebama i interesovanjima organiziraju različite programe i druženja za žene.

U okviru projekta „Putevima dobra“ organiziramo predavanja i tribine i nastojimo dovesti eminentne predavače koji će svojim znanjem i iskustvom obogatiti naš džemat. Kada to nije moguće, ulogu predavača preuzimam i sam, kao lokalni imam. Tokom godine organiziramo i promocije knjiga, mevlude i različite prigodne programe.

Naš cilj je da džamija i džemat budu mnogo više od mjesta na kojem se klanja namaz: prostor susreta, učenja, razgovora, međusobne podrške i zajedničkog odrastanja, u kojem će svaka generacija pronaći nešto za sebe i osjećati se kao dio naše zajednice.

Trenuci koji se pamte

Postoji li neki događaj ili trenutak koji posebno pamtite?

Posebno pamtim svoj prvi ramazan u Švedskoj, 2023. godine. Bila je to posebna godina za mene, jer sam prvi put nakon dugo, dugo vremena ramazan dočekao i proveo izvan Bosne i Hercegovine. Iskreno, u početku je postojala određena bojazan, jer je ramazan u Bosni nešto na šta sam navikao cijeli život, sa svim njegovim posebnostima, mirisima, običajima i atmosferom.

Ipak, vrlo brzo sam shvatio da, kada je riječ o životu i pozivu imama, hatiba i muallima, nema suštinske razlike u tome obavlja li čovjek svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili kilometrima daleko od domovine. Ljubav prema vjeri, ljudima i džematu ne poznaje granice. Imam običaj kazati da sve što moja Šarena džamija u Travniku ima od ramazanskih aktivnosti imamo i mi ovdje u Halmstadu, ako ne i više.

Uvjerio sam se da je poseban osjećaj dočekati i provesti ramazan u Halmstadu. I ovaj grad, naš džemat i naši ljudi daju ramazanu posebnu čar i mjesto u srcu. Čovjek tada shvati da domovina nije samo mjesto u kojem si rođen i odrastao, nego i mjesto u kojem s ljudima dijeliš vjeru, emocije, radost i zajedništvo.

Zato danas na ramazan u Halmstadu gledam s posebnom zahvalnošću. On mi je pokazao da se ramazanska toplina može osjetiti i daleko od rodnog kraja, a da se ljubav prema Bosni i Hercegovini i njenoj tradiciji može čuvati i prenositi na nove generacije, gdje god živjeli.

Drugi događaj vezan je za Halmstad i švedsko društvo u cjelini. Hallandsposten me je 2025. i 2026. godine uvrstio na Maktlistan, listu 40 najutjecajnijih osoba mlađih od 40 godina u Hallandu. Priznanje je došlo kao rezultat rada u Džematu Halmstad, ali i angažmana u društvu u cjelini.

Za mene je ono imalo posebnu vrijednost. Nakon nešto više od dvije godine u Švedskoj, uz jezičku barijeru, novo okruženje i brojne izazove na početku profesionalnog puta ovdje, dobiti takvo priznanje od švedskog društva zaista je bilo posebno iskustvo. Doživio sam ga kao potvrdu da se trud, predanost i iskrena želja za radom s ljudima prepoznaju, bez obzira na to odakle dolazimo i koliko dugo živimo u nekoj sredini. Bio mi je i veliki podstrek da nastavim raditi još predanije, graditi mostove između ljudi, doprinositi svojoj zajednici i biti dio društva u kojem živimo.

Posebno mi je drago što sam na taj način mogao predstaviti svoj džemat, našu Islamsku zajednicu i vrijednosti koje nastojimo živjeti i promovisati. To priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, nego i kao priznanje svim ljudima s kojima sarađujem i koji svojim trudom, povjerenjem i podrškom doprinose našem zajedničkom radu.

Halmstad i Švedska

Kakva je saradnja s lokalnom zajednicom, drugim džematima i švedskim institucijama?

Saradnja s lokalnom zajednicom i švedskim institucijama u Halmstadu je odlična. Ponosan sam na odnose koje smo izgradili, a posebno bih istakao saradnju s Halmstads kommunom, Švedskom crkvom i drugim državnim institucijama, koje podržavaju naš rad. Na toj podršci i međusobnom povjerenju posebno sam zahvalan, jer vjerujem da su dijalog, razumijevanje i zajedničko djelovanje ključni za izgradnju boljeg i otvorenijeg društva.

Saradnja s drugim džematima i Islamskom zajednicom prirodan je i važan dio našeg djelovanja. Nastojimo jedni drugima biti podrška, dijeliti iskustva i zajednički raditi na očuvanju naše vjere, tradicije, jezika i zajedništva. Ponosan sam što njegujemo takve odnose, jer vjerujem da nas međusobna podrška i saradnja čine snažnijim i omogućavaju nam da zajedno ostvarimo mnogo više.

Planovi

Koji su planovi džemata za naredne godine i šta vam je najpotrebnije?

Želimo da svojim radom okupljamo što više ljudi u našim prostorijama, da uključimo što više članova u život džemata i da budemo aktivan i prepoznatljiv dio društva u Halmstadu, promovirajući pozitivne vrijednosti, međusobno razumijevanje, zajedništvo i solidarnost.

Posebno bih istakao jedan generacijski projekat: rješavanje pitanja našeg vakufskog objekta. To je, ako Bog da, naš prioritet u skorijoj budućnosti, jer želimo stvoriti trajnu osnovu za buduće generacije. Cilj nam nije samo osigurati prostor za današnje potrebe, već izgraditi nešto što će ostati našoj djeci i unucima: mjesto okupljanja, vjere, odgoja, kulture i očuvanja našeg identiteta.

Za to su nam najpotrebniji jedinstvo, podrška i aktivno učešće naših džematlija, ali i prijatelja i svih koji prepoznaju značaj našeg rada. Vjerujem da zajedničkim trudom, iskrenom namjerom i međusobnom podrškom možemo ostvariti mnogo toga, ako Bog da.

Za kraj

Koji ajet ili hadis biste izdvojili?

Poseban utisak na mene ostavlja ajet u kojem Uzvišeni Allah kaže:

„Reci: ‚O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Božiju milost! Bog će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.‘“

Kur’an, ez-Zumer, 53

U ovom ajetu vidim neizmjernu širinu Božije milosti, Njegovu dobrotu i ljubav prema čovjeku. Posebno me dotiče to što se Uzvišeni obraća upravo onima koji su se prema sebi ogriješili, koji su pogriješili, posrnuli ili se udaljili od Njega, i poziva ih da ne gube nadu u Njegovu milost.

Ovaj ajet je moj životni moto i poruka koju nastojim živjeti i često prenositi džematlijama. U imamskom radu susrećem ljude s različitim životnim pričama, iskušenjima, brigama i teretima koje nose u sebi. Zato smatram da je važno ljudima uvijek iznova govoriti da nijedna greška ne treba biti razlog da čovjek izgubi nadu u Božiju milost i da nikada nije kasno vratiti se svome Gospodaru.

Vjerujem da je jedna od najvažnijih zadaća imama upravo to da ljudima, pored vjerskih obaveza i odgovornosti, približi Božiju milost, probudi nadu u njihovim srcima i podsjeti ih da vrata pokajanja ostaju otvorena. Koliko god čovjek pogriješio, ne smije zaboraviti da je Božija milost veća od njegovih grijeha.

Nikada ne smijemo ljudima zatvarati vrata nade koja im je Bog Svojom milošću ostavio otvorenim.

Šta biste poručili džematlijama širom Švedske?

Poručio bih džematlijama širom Švedske da čuvamo naše džemate i našu Zajednicu, jer su oni mnogo više od mjesta na kojima se okupljamo i obavljamo vjerske obaveze. Oni su naši domovi, mjesta susreta, zajedništva, odgoja naše djece i očuvanja našeg jezika, tradicije i identiteta.

Posebno bih naglasio važnost jedinstva, bez obzira na naše različitosti, različite poglede i različita razumijevanja određenih situacija u kojima se ponekad nađemo. Ne moramo svi misliti isto, niti sve stvari razumijevati na isti način. U toj različitosti vidim bogatstvo naše Zajednice, pod uslovom da nas ne udaljava jedne od drugih, već da nas uči međusobnom poštovanju, razumijevanju i uvažavanju.

Naši džemati nisu nastali preko noći. U njih je utkano mnogo truda, odricanja, ljubavi i požrtvovanosti naših prethodnika. Mnogo je znoja proliveno, mnogo vremena poklonjeno i mnogo toga žrtvovano da bismo danas imali ono što imamo. Nažalost, često nismo ni svjesni koliko je truda bilo potrebno da se izgrade i očuvaju naši džemati.

Zato je naša obaveza da to naslijeđe čuvamo, unapređujemo i ostavimo budućim generacijama. Zajednica nije samo odgovornost imama ili džematskih odbora, već svih nas. Svako od nas ima svoju ulogu i svako može doprinijeti da naši džemati budu još snažniji, otvoreniji i bliži ljudima.

Čuvajmo jedni druge, čuvajmo naše džemate i našu Zajednicu. Ono što su generacije prije nas gradile s ljubavlju i odricanjem, mi imamo odgovornost da s istom tom ljubavlju sačuvamo, a budućim generacijama ostavimo još snažnije i bolje.

U serijalu „Priče iz Zajednice“ imami, džemati, komisije i odjeli IZBUŠ-a govore o svom radu svojim riječima. Odgovore je napisao Ajdin-ef. Terzić, imam Džemata Halmstad. Stavovi izneseni u intervjuu su stavovi sagovornika.

Fotografije: Džemat Halmstad

O tome šta nova džamija znači za džemat, a posebno za djecu i mlade, razgovarali smo s imamom Džemata Landskrona Suad-ef. Kazeferovićem.

O džematu

Predstavite ukratko Džemat Landskrona: od kada postoji, koliko je porodica i šta je posebno kod vas?

Naš džemat postoji od 1993. godine i spada među najstarije džemate u Švedskoj. Kao i većina naših džemata, djelujemo u okvirima Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj i brojimo više od 900 punoljetnih članova, odnosno 603 porodice. Ono na šta smo posebno ponosni jesu naš mekteb i naša omladinska organizacija BEMUF.

Gdje se džemat danas okuplja i s kojim se izazovima suočavate?

Trenutno se okupljamo u iznajmljenim prostorijama u užem centru grada, na istoj adresi već 24 godine. Izazova je mnogo. Posebno radimo na maternjem jeziku i na brizi o djeci i porodici, jer primjećujemo da su posljednjih godina izloženi brojnim negativnim pojavama u društvu, a taj se uticaj odražava i na djecu i na porodicu.

O projektu

Kakav objekat kupujete i šta će u njemu biti?

Kupujemo reprezentativan objekat od 1.005 kvadratnih metara zatvorenog prostora, koji nam nudi brojne mogućnosti. Već i u sadašnjem prostoru imamo sve aktivnosti: namaze, mekteb, omladinska i porodična druženja te edukacije za odrasle, i za muški i za ženski dio džemata. Sve to, ako Bog da, planiramo nastaviti i u novom objektu, nadamo se u većem kapacitetu.

Imat ćemo mesdžid na dva sprata: na prvom je predviđen muški, a na drugom ženski dio. Planirani su i divanhana i kongresna sala, te veća prostorija za djecu i omladinu sa sadržajima za njihove potrebe.

Kako je nastala ideja i koliko je projekat već odmakao?

Kako je džemat rastao, tako smo i mi uviđali da sadašnje prostorije više ne zadovoljavaju naše potrebe. Ove godine smo za bajram-namaz bili prisiljeni iznajmiti salu. Nekoliko godina smo tražili objekat i sada smo ga, hvala Bogu, pronašli.

Potpisan je kupoprodajni ugovor, plaćen je avans i od općine (kommun) smo dobili bygglov. Trenutno smo u fazi prikupljanja sredstava i negdje smo na pola puta do konačnog cilja.

Koliki je ukupni cilj i koliko je do sada prikupljeno?

Prvi cilj nam je prikupiti novac da se objekat isplati, a zatim slijedi pripremna faza za useljenje i renoviranje. Cijena samog objekta je 6,4 miliona švedskih kruna, a trenutno imamo polovinu tog iznosa.

Šta bi nova džamija značila za djecu i mlade u Landskroni?

Ova džamija bi za sve nas značila mnogo, njen značaj se ne može riječima opisati. A za našu djecu i omladinu posebno. Upravo zato smo odlučili da samo za njih izdvojimo 85 kvadratnih metara i opremimo ih sadržajima, da imaju gdje provoditi slobodno vrijeme i da nisu na ulici. Objekat je projektovan tako da će mladi imati svoj prostor s posebnim ulazom, gdje im niko neće smetati, iako je u sastavu buduće džamije.

Donatorska večer 24. oktobra

Šta posjetioce čeka na donatorskoj večeri?

Naše posjetioce očekuje zaista predivan program, s mnoštvom sadržaja, efekata i lijepih poklona. Pored gostiju iz Švedske i rukovodstva naše Islamske zajednice, predsjednika Jasmina Foče i glavnog imama Idriz-ef. Karamana, s nama će biti i muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica. Predavač će biti hfz. dr. Ammar Bašić, ilahije će izvoditi Armin Muzaferija, a program upotpunjuju književnik Mustafa Širbić i voditeljica TV Hayat Dalila Omerović.

Zašto ste se odlučili za ovakav format večeri?

Prije svega, željeli smo našim džematlijama zahvaliti za podršku svih ovih godina našeg rada i djelovanja, i to upravo ovakvom lijepom večeri. Zatim, željeli smo okupiti što više naših džematlija iz cijele Švedske da svi zajedno uživamo u blagodatima ove večeri. I na kraju, da svim prisutnima omogućimo da doniraju i postanu vakifi naše buduće džamije.

Kako može pomoći onaj ko ne može doći?

Omogućili smo nekoliko načina doniranja: od prilike da se postane zlatni, srebrni ili bronzani vakif, do kupovine jednog ili više kvadrata buduće džamije za sebe i svoju porodicu. Svakako, i oni koji nisu u mogućnosti biti dio navedenog mogu se uvakufiti s onoliko koliko mogu, jer znamo da su vremena neizvjesna. Prilažemo i naš vakufski konto i Swish broj.

Za kraj

Šta biste poručili džematima širom Švedske?

Poručili bismo da jačamo naše jedinstvo i čuvamo naše džemate, jer gdje bismo bili da ih nismo imali, ili da ih nemamo. I da se međusobno podstičemo na dobro.

Ima li ajet ili hadis koji Vas u ovom projektu posebno motiviše?

Ima. To je kur'anski ajet:

„Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati?“

Kur'an, el-Bekara, 245

Uzvišeni nas pita ko će Mu zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati. To je meni lično motiv i snaga u ovom projektu. A naravno, i ova misao: „Sve što sabiremo bit će nam oduzeto, a sve što damo bit će nam sabrano.“

Fotografije: Džemat Landskrona

Dan bošnjačke kulture, tradicije, mevluda i tevhida.

Izložba tradicionalnih ručnih radova, učenje Kur’ana, mevludskih stihova, ilahije, zajedničko učenje tekbira i salavata, te prigodna predavanje su ispunile današnji program.

Poučno predavanje- Poslanik Muhamed s .a. v. je poslat kao milost svim ljudima- su održali imami našeg Džemata.

Cilj ove tradicionalne manifestacije je da upoznamo sami sebe, da čuvamo, pokažemo i oživimo našu kulturu i tradiciju, da jačamo naš identitet.

Dimije i šamije su krasile naše majke i sestre, mirisno mevludsko šerbe se dijelio, i služeni bosanskohohercegovački specijaliteti koje su vrijedne članice spremale po tradicionalnim receptima a najmlađima su darovani slatkiši.

Prepuna džamija, sve generacije, djeca, omladina stariju, aktivno učešće velikog broja mladih a i starijih članica, gostovanje džematlijki iz džemata Trosa, sve je pokazatelj da ova manifestacija je aktivnost koju članstvo podržava i odaziva se. Danas je mirisala i osjetila se Bosne svuda oko nas.

Komisija za ženski aktivizam je bila na visini zadatka i ovu manifestaciju pripremila i sprovela sa najvišom pažnjom i odgovornošću. Pohvale su mnogih učesnika i gostiju  su stimulacija za još bolji rad i angažovanje u narednom periodu.

Svi zainteresirani mogu se javiti na naše kontakt podatke:

Telefon: 0735 739 659 ili 0705 243 824

E-mail: norrkoping@izb.se

Odbor džemata Norrköping

Molimo sve one koji dobiju ovu informaciju da se odazovu ovome apelu shodno svojim mogućnostima, te nam tako pomognu da ako Bog da dođemo do ostvarenja našeg cilja.
Molimo Vas, da ovu informaciju podijelite sa Vašom rodbinom, prijateljima i poznanicima i sa svima koji cijene dobra djela trajnih vrijednosti koja nikad ne prestaju. Samo zajedničkim promicanjem dobra i ovako korisnih akcija možemo uspjeti, jer sloga, ljubav i razumijevanje su krilatice dobrote i uspjeha.

A ono što srce vodi do opskrbe jeste dobro djelo, a dobro djelo vječno živi. „Ne podcjenjuj nijedno dobro djelo..“
Uz molbu Uzvišenom Stvoritelju da primi naša dobra djela,srdačno Vas selamimo.

Zaviše informacija, možete se obratiti na telefone:
Predsjednik: Jasmin Raković 072 – 274 06 13
Imam: Ismet ef. Mehmedović 070 – 787 59 61

MOLIMO VAS, DA SVOJE UPLATE U VAKUF – FOND ZA KUPOVINU OBJEKTA DŽEMATA VÄRNAMA IZVRŠITE NA BANKGIRO: 5035 – 9215
POŽELJNO JE DA PRILIKOM UPLATE NAVEDETE VAŠE IME I PREZIME.

UPLATE IZ INOSTRANSTVA: SWEDBANK AB, 331 22 VÄRNAMO
BIC/SWIFT KOD: SWEDSESS
IBAN: SE20 8000 0841 7892 4283 6246

Odbor Islamske zajednice Värnamo

Na početku seminara po nekoliko ajeta proučile su članice sekcije učenja Kur’ana i sufare za žene, a poslije se obratio i imam džemata Almedin-ef. Spahić koji je ukazao na značaj ženskog i omladinskog aktivizma u Islamskoj zajednici, te napomenuo da je komunikacija dio vjere i da je veoma važno da ljudi više komuniciraju jedni s drugima, a manje jedni o drugima, kako bi nam život i društvo bili puno bolji.

U toku seminara razgovarano je kako neprikladna komunikacija uzrokuje loše odnose među ljudima, te na koji način dobra i efikasna komunikacija utiče na zdrave međuljudske odnose.

Pored loše komunikacije, uzroci loših međuljudskih odnosa su još i: zavist – ljubomora, unutarnji kompleksi i frustruacije, lično unutarnje nezadovoljstvo, socijalna fobija, ogovaranje – trač, te isticanje ega u svakoj situaciji, napomenula je uvažena profesorica u svom obraćanju, te kroz ovu temu poseban naglasak stavila na važnost očuvanja dobrih međuljudskih odnosa u džematu, ističući da džemat predstavlja kariku kako u očuvanju vjerskog tako i nacionalnog identiteta. Džemat današnjice je odraz našeg odnosa i harmonije u džematu. U tom kontekstu komunikacija predstavlja upravo razmjenu informacija, savjetovanje, izražavanje mišljenja, a sve u cilju jačanja i očuvanja džemata kao jezgre naše vjere, kazala je prof. Selma.

Program seminara protekao je u izuzetno toploj i pozitivnoj atmosferi, s mnogo poštovanja, pažnje i ljubavi koju su žene iskazale jedna prema drugoj. Poslije seminara svi prisutni su počašćeni zajedničkim ručkom kojeg su pripremile članice Aktiva žena u Halmstadu, a druženje je završeno zajedničkim klanjanjem jacije-namaza u džematu.

A.S.

Svečanosti je prisustvovao veliki broj džematlija iz džemata Göreborg, Skövde, Borås, Trollhättan i džemata Surte koji je bio domaćin ove svečanosti.

Na samom početku programa prisutnima su se obratili, ispred domaćina, predsjednik džemata Surte Kasim Glavaš, ispred BKC Västra Götaland, predsjednik Dževad Rekanović, a ispred IZBUŠ-a, glavni imam Idriz-ef. Karaman.

U okviru programa održano je takmičenje za polaznike mektebske nastave u kojem je učestvovalo 9. ekipa, a program je uljepšan prelijepim izvedbama ilahija i kasida dječiji horova iz gotovo svih džemata ove regije, a džemat Skövde je nastupio i sa muškim i ženskim odraslim horom.

Mevludski program je počeo nakon ručka i klanjanja podne namaza. Imami Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, Idriz-ef. Karaman, Mubin-ef. Neimarlija, Mesud-ef. Muhić i Elvedin-ef. Bešlija su proučili tradicionalni mevlud i nekoliko prelijepih ilahija i kasida.

Poseban ugođaj bilo je obraćanje gostiju, profesora dr. Kemal-ef. Bašića i glavnog imama Medžlisa Kozarac, hafiza mr. sci. Amira-ef. Mahića koji su prisutne počastili nadahnutim predavanjima i k0risnim savjetima.

Vrijedni domaćini pobrinuli su se da svi gosti ove svečanosti budu počašćeni ručkom, kafom i kolačima.

D.J.

Seminar je održan u povodu dolaska mjeseca Ramazana, sa izuzetno dobrom posjetom ponajviše lokalnih džematlijki, te nekoliko žena iz džemata Malmö koje su bile u posjeti našem džematu zajedno sa muallimom Merjemom.

Pored predavanja učešće u programu su uzele i naše džematlijke i omladina. Omladinski hor ”Zem-zem” je za ovu priliku proučio tri ilahije.

Nakon seminara organizovano je druženje uz zajednički ručak, kojeg su pripremile vrijedne džematlijke našeg džemata u Halmstadu.

Džemat Halmstad posvećuje posebnu pažnju ženskom aktivizmu i zastupljenosti žena u radu džemata.

Uvodne riječi efendije Almedina na početku seminara su bile: ”Organizacija i zajednica u kojoj nema aktivnih, ravnopravno zastupljenih žena u radu i djelovanju sa svim svojim pravima i obavezama, nije zasigurno potpuna i dobra organizacija ili zajednica.”

U subotu, 20. aprila 2019., u Norrköpingu je održana donatorska večer. Ova manifestacija organizirana je povodom nastavka gradnje džamije u ovom gradu, a prisustvovalo joj je preko 300 džematlija džemata Norrköping i njihovih gostiju iz drugih džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj.

Posebni gosti na ovom skupu bili su poznati hafiz Aziz Alili i njegov sin Ahmed, a u programu su još učestvovali dječiji i omladinski hor džemata domaćina, te imami iz Švedske Hasan-ef. Jašarević i Mubin-ef. Neimarlija.

Prisutnima su se obratili predsjednik džemata Mensur Mustafić i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj Idriz-ef. Karaman, a veoma nadahnuto predavanje održao je Mensur-ef. Pašalić, šef Odjela za dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Na kraju ovog prelijepog skupa saopćena je cifra prikupljenih sredstava od blizu 900 000 kruna.

I.K.

U subotu, 13. aprila 2019., u gradu Borås otvorena je veleljepna novosagrađena džamija. Ovoj svečanosti prisustvovalo je preko hiljadu džematlija iz gotovo svih džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. Izaslanik reisu-l-uleme na ovom skupu bio je muftija za Evropu dr. Osman Kozlić.

Svečanost je imala dva dijela. Prvi dio je obavljen u kongresnoj sali u centru grada, a drugi u džamiji. U programu su učestvovali specijalni gosti iz BiH hafizi Omer Zulić, Hamza Lavić i Ćamil Hajadrević, te hor ilahija i kasida džemata Borås.

Prisutnima su se prvo obratili domaćini, predsjednik džemata Merfid Selimović i predsjednik građevinskog odbora Jasmin Fočo. Prikazan je i kratak film o toku gradnje, a onda su se skupu biranim riječima obratili glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj Idriz-ef. Karaman, predsjednik Bosanskog kulturnog centra zapadne Švedske Dževad Rekanović, predsjednik Merhameta Švedske Fehim Halilović, prvi sekretar Ambasade BiH u Švedskoj Edin Ljutović, te muftija dr. Osman-ef. Kozlić.

Skupu su se obratili i predstavnici grada Borås, Vlade Švedske, Policije, Crkve i Trezvenjačke organizacije NBV.

Prvi dio svečanosti završen je zajdničkim ručkom, koji su vrijedni domaćini organizirali za sve prisutne.

Program u džamiji otpočeo je svečanim otvaranjem džamije. Čast da džamiju otvori dobila je majka najvećeg vakifa džamije Muhameda Islamovića Džulfida hanuma. Nakon toga je klanjan podne namaz, a program je nastavljen učenjem Kur`ana, ilahija i kasida. U ovom dijelu skupu su se kratko obratili imam džemata Elvedin-ef. Bešlija i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, a onda je muftija za Evropu dr. Osman-ef. Kozlić održao vazu nasihat.

Program je završen dovom, koju je proučio muftija Kozlić.

Ovaj 13. april ostat će u džematu Borås, ali i Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švedskoj, upisan zlatnim snovima i teško će ga iko od prisutnih ikad zaboraviti.

I.K.

U subotu, 30. marta 2019. godine u gradu Malmö održan je šesti po redu edukativni seminar za žene. Gost predavač iz BiH bila je profesorica Maida Brčić sa temom „Važnost održavanja tradicije za ramazan“. Kao i svi raniji, ovaj seminar je bio dobro posjećen, a pored predavanja organiziran je rad po radionicama. Nakon seminara upriličeno je slobodno druženje, uz nezaobilaznu bh. bogatu kuhinju, u čijoj su pripremi učestvovale vrijedne džematlijke džemata Malmö.

Kao što rekosmo, bio je ovo šesti po redu seminar. Prvi seminar organiziran je u mjesecu oktobru, kada je gošća iz BiH bila mr. Belma Bešlić Bjelak, sa temom „Brak kao štit i utočište ili brak kao okov i kazna.“

Krajem novembra organiziran je drugi, sa gošćama iz BiH dr. Anelom Hasanagić i prof. Adnom Zulić. Tema je bila „Model odnosa psihosocijalnih faktora na radnom mjestu i njihovog utjecaja na dobrobit radnika.“

Decambarski seminar je imao temu „Higijena tijela sa aspekta medicine i vjere.“, a gošća je bila dr. Minela Izmirlić.

Četvrti po redu seminar bio je krajem januara, kada je gošća iz BiH bila prof. Lejla Tutić, sa temom „Život sa svrhom.“.

Krajem februara održan je peti po redu seminar, a gošća iz BiH bila je dr. Safija Softić Namas, a tema je bila „Zdrava ishrana poslovne žene, domaćice i majke“.

Organizator ovih seminara je odjel za ženski aktivizam džemata Malmö, na čelu sa vrijednom muallimom Merjema-hanumom Jašarević.

I.K.

Čast i zadovoljstvo nam je pozvati vas na drugu donatorsku večer  za izgradnju prve bošnjačke džamije sa munarom u Švedskoj u gradu Norrköping.

Donatorska večer bit će upriličena u subotu 20.04.2019.god u 18 sati u sali Teno, ulica  Lindövägen 65, Norrköping. 

Ulaz na donatorsku večer je simboličnih 1000kr po osobi/stolici, a prvih 350 koji uplate imaju prednost da prisustvuju jer sala je ograničenog kapaciteta.

Ukoliko budete željeli povesti vašu djecu, IO BIZ Norrköping je obezbijedio stručne  osobe koje će ih zabaviti uz prigodan sadržaj za djecu. Prostor za djecu bit će naš mesdžid u ulici  Norra Promenaden 125.

U cijenu ulaza uračunata je večera,desert, piče i bogat kulturno-vjerski program sa specijalnim gostima:

• Mensur ef. Pašalić- Šef ureda za bošnjačku dijasporu Rijaseta IZ-e u BiH
• Kurra Hafiz Aziz ef. Alili – glavni imam islamskog centra u Zagrebu. Jedan od najboljih učača Kur`ana i ilahija na svijetu.
• Ahmed ef. Alili – europski prvak u učenju Kura`na te učač ilahija i kasida.
• Hasan ef. Jašarević – europski prvak u učenju Kur,ana te učač ilahija i kasida
• Dječiji hor BIZ Norrköping
• Omladinski hor BIZ Norrköping

Rok za uplatu na donatorsku večer jeste sedam dana prije iste tj. do 13.04.2019. godine kako bi mogli na vrijeme obezbijediti hranu. Svi oni koji budu željeli uplatiti veći iznos za izgradnju džamije moći će to uraditi na donatorskoj večeri kao i u prostorijama BIZ Norrkoping. Oni koji ne budu mogli prisustvovati donatorskoj večeri a imaju želju uplatiti za izgradnju džamije u Norrköpingu, to mogu učiniti putem SWISH – 1234344057, PayPal – norrkoping@izb.se, bankgirot  613- 6519 te u prostorijama BIZ Norrköping.

Draga braćo i poštovane sestre pored mnogih načina prikupljanja sredstava za izgradnju naše džamije jedan od najlakših,najjednostavnijih a isto tako najsigurniji vid prikupljanja sredstava jeste  AUTO GIRO.  Ukoliko želite potpisati AUTO GIRO za izgradnju džamije BIZ Norrköping moći ćete to uraditi na donatorskoj večeri te u prostorijama BIZ Norrköping.

Sve informacije o načinu uplate nalaze se na letku koji imate u prilogu,  uz napomenu da obavezno navedete svrhu uplate i imena osoba za koje uplačujete.

U prilogu vam dostavljamo:

• Pozivnicu za donatorsku večer
• Letak o načinu uplate
• Auto giro

Uz mahsuz-selam;

IO BiZ Norrköping

“Primjer onih koji troše svoj imetak na Allahovom putu je kao primjer jednog zrna iz kojeg nikne sedam klasova a u svakom klasu ima stotinu zrna, Allah povečava kome hoće, Allah je neizmjerno dobar i zna sve”.

PayPal                                                    SWISH                                              bankgirot

norrkoping@izb.se                              1234344057                                     613-6519

Aktiv žena džemata Skovde je u subotu, 30.3.2019. godine organizirao seminar za žene na temu „Brak, dileme i izazovi“. Na seminaru je učestvovalo nekoliko džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, a gošća predavačica je bila magistrica sociologije Belma Bešlić.

“Imenovan sam za predsjednika odbora za dodjelu državne pomoći vjerskim zajednicama. Ovo je prvi put da je jedan musliman predsjednik ovog odbora. Priznanje našoj zajednici, ali i meni za uloženi trud u etabliranju islama, ostalih islamskih zajednica, ali i dijalogu sa svim vjerskim zajednicama i društvom u cjelini. Od prošle godine sam član Upravnog odbora NBV a. I to kao predstavnik Islamske zajednice i svih naših bosanskih organizacija. No, očito je da nekima smetaju naši uspjesi”

Mustafa ef. Šetkić rođen je 1965. godine u Holijacima kod Višegrada. Osnovnu školu završio je u Višegradu, nakon čega upisuje Gazi Husrev-begovu medresu i završava je 1984. godine. Nakon odsluženja vojnog roka, upisuje Filozofski fakultet u Prištini, Odsjek za orijentalistiku. Fakultet završava 1990. i počinje raditi na mjestu imama u općini Gacko, gdje ga zatiče agresija na BiH, te je primoran izbjeći iz svoje zemlje. Jedan je od osnivača i spiritus movensa Islamske zajednice u Švedskoj, njezin dugogodišnji predsjednik, imam džemata u Stockholmu, čovjek čije je poštenje i sposobnost prepoznala i Švedska te ga imenovala u nadležne institucije koje brinu o vjerskim zajednicama.

Njegovo bogato iskustvo i uspjesi koje je iza sebe ostavio, nažalost, mnogima nisu po volji, te je zadnjih mjeseci ovaj častan imam, koji vodi i pokopno društvo pri Islamskoj zajednici Švedske, bio meta napada nesavjesnih članova te zajednice. U svakom slučaju, Mustafa ef. Šetkić ima šta za reći te se u intervjuu za Stav potvrđuje kao čovjek s autoritetom, nepokolebljiv i odlučan da “svaki započeti posao završi” s mjerom i osjećajem odgovornosti, a model uređenja Islamske zajednice u Švedskoj primjer je jednog uspješno odrađenog posla.

STAV: Je li do devedesetih godina 20. stoljeća postojala populacija Bošnjaka u Švedskoj i kako je tekao razvojni put Islamske zajednice u Švedskoj, te posebno historijat izgradnje džamije u Stockholmu?

ŠETKIĆ: Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj (IZBŠ) postoji od 1995. godine, kada je osnovana u Göteborgu. Prije krovne organizacije postojali su džemati koji su se osnivali od 1992. do 1995. godine u onom taktu u kojem su Bošnjaci progonjeni iz BiH. Kako su dolazili u određene gradove, tako su i formirali svoje džemate. Mali broj Bošnjaka nalazio se u Švedskoj prije agresije na BiH, ali ih nije bilo dovoljno ni u jednom gradu da bi imali snagu da osnuju džemat i da imaju imama. S agresijom na BiH i masovnim egzodusom koga je doživio naš narod desilo se i ovo organiziranje naših ljudi u Švedskoj.

Ljudi koji su ponijeli teret i iskušenje organiziranja, vođenja i upravljanja zajednicom i džematima bili su prije svega iskreni vjernici, patriote, a nadasve hrabri ljudi. Među njima imamo ljekare, akademski obrazovane ljude, naše radnike i, svakako, imame koji su se našli u ovoj zemlji. Šta je iskrena vjera u dragog Boga, čist i ispravan nijet može biti samo jedna slika kao primjer hrabrosti, želje, odvažnosti i spremnosti na žrtvu u ime Allaha, dž. š. Naime, prvi prostor koga smo iznajmili u Stockholmu 1994. godine koštao je 4 hiljade maraka mjesečno. Napravili smo taj korak a da nismo imali nikakvih ekonomskih sredstava na našem računu. Okupili smo se i krenuli u organizirano djelovanje i, hvala Bogu, uspjeli. Uspjeli na način da do danas nikada nismo nikom ostali dužni. Hvala dragom Bogu za to.

Interesantno je da većina vjerskih zajednica u Švedskoj bilježi opadajući broj članova, izuzev Katoličke crkve, koja zahvaljujući useljenju ima rastući trend članstva. IZBUŠ je zajednica koja raste i po broju članova, ali i u svom ukupnom ekonomskom razvoju. Raste broj članova, povećava se broj vakufskih objekata kroz gradnju džamija i kupovinu objekata. Džemat Stockholm do danas nije imao nikad više članova, a ista je situacija i sa zajednicom u cjelini. Sigurno je jedan od razloga i to da je od 2013. godine zajednica prešla na formu naplate članarine uz pomoć sistema poreske uprave u ovoj zemlji.

STAV: S obzirom na to da se često po medijima pojavljuju informacije o mogućim modelima organiziranja islamske zajednice u dijaspori, koliko je uspješan švedski model finansiranja IZ-a koji se provodi u Švedskoj i koje su ostale beneficije koje Švedska nudi muslimanima?

ŠETKIĆ: Pedesetih godina prošlog stoljeća parlament ove zemlje usvojio je osnovni zakon kojim se regulira sloboda vjere, vjerskog djelovanja i udruživanja na vjerskoj osnovi. Organiziranim vjerskim zajednicama država nudi skupljanje članarine putem poreske uprave kroz poseban sistem namijenjen za to. IZBŠ je prva muslimanska zajednica koja je uspjela ovo realizirati. Nakon nas, još četiri zajednice su uz našu pomoć uspjela etablirati isti sistem za članarinu u Švedskoj. Šta ovo znači? Da je islam kao vjera dio ovog društva i da, ukoliko si organiziran, stabilan i kvalitetan sagovornik i saradnik u društvu, možeš napraviti solidne iskorake u svom organiziranju. Ekonomska stabilnost omogućuje organima upravljanja naših džemata da već u januaru mjesecu znaju tačno s kojim će sredstvima biti u prilici da raspolažu u toku godine koja je nastupila. Svi članovi koji imaju primanja plaćaju istu članarinu od 0,7% od godišnjih primanja u protekloj godini. Mi kao zajednica nemamo podatke koliko je ko zaradio i kolika je čija članarina, već je to jedna kompletna suma koja dolazi na naš račun. Kada smo ušli u ovaj proces, džemat je imao broj oko 750 članova koji su svoju članarinu uplaćivali u toku godine. Danas imamo 1.353 člana s napunjenih 18 godina i s još oko dvije stotine djece nalazimo se na nivou od oko 1.500 članova.

STAV: Pitanje odnosa IZ u BiH sa svojim dijaspornim džematima neminovno za sobom vuče pitanje upravljanja vakufskom imovinom. Odnosno, sa širenjem vakufske imovine i vrijednosti te imovine, kao i prilivom novca u kasu zajednice, to za sobom vuče i određene ambicije određenih kadrova, a ponekad i separatističke tendencije, zar ne?

ŠETKIĆ: Kada je u pitanju vakuf džemata, onda možemo kazati da je vakuf pratio i razvoj džemata kao i pitanje etabliranja poreske članarine. 2010. godine konstatirali smo da nemamo značajnih sredstava u vakufskom fondu te da, ukoliko budemo pratili intenzitet skupljanja sredstava do tog perioda, nećemo biti u stanju ni u sljedećoj generaciji napraviti neki značajniji iskorak. Odlučili smo da u periodu od dvije naredne godine svi koji žele biti na listi “nosioca fonda vakufa” da uplate najmanje 20 hiljada kruna kao minimum. Za ove dvije godine skupili smo oko 5 miliona kruna. Ja ovo doživljavam kao našu najbolju manifestaciju ljubavi prema našoj vjeri, našem vakufu i spremnosti da se ugradimo u trajno dobro. U ovom se periodu pojavila i jedna crkva koja je bila na prodaju i mi smo se pojavili kao spekulanti, ali nismo uspjeli u kupovini ovog objekta. Ljeta 2014. godine pojavljuje se na tržištu ovaj objekt u kome se sada nalazimo. Imali smo pola sredstava od cijene koja je bila za ovaj objekt. 23. septembra potpisali smo ugovor o kupovini, a omogućilo nam je to da do 2. januara 2015. skupimo ostatak sredstava i kupimo objekt. Hvala Allahu, dž. š., našim članovima, IZBŠ-u, našim džematima u Švedskoj, Islamskoj zajednici u BiH na čelu s našim reisul-ulemom Kavazovićem, koji su nam pružili i moralnu i materijalnu podršku te smo kompletan projekt skupljanja sredstava završili i prije isteka roka. 2. januara 2015. godine potpisan je ugovor o kupovini i objekt je prešao u vlasništvo Islamske zajednice u Stockholmu.

Nakon završetka ovog procesa, pristupilo se procesu uvakufljenja 2.588 m² zemlje i objekta za potrebe Islamske zajednice i s ponosom možemo kazati da su zemlja i objekt u Stockholmu prvi vakuf u našoj dijaspori koji je uvakufljen po pravilima Vakufske direkcije u BiH. Na ovaj je način imovina Islamske zajednice osigurana da bude u njenom vlasništvu i da služi namjeri vakufa, zbog čega je i kupljena, a time se ispoštovala želja naših vakifa da taj objekt služi za dobrobit naše vjere i muslimana u ovom gradu. Na kraju priče o vakufu, imam potrebu zahvaliti se svima na podršci u ovom procesu.

STAV: Možemo li govoriti o švedskom modelu organiziranja IZ-a u dijaspori?

ŠETKIĆ: Pitanje organiziranja zajednice u dijaspori smatram kompleksnim pitanjem te iskustva svih zemalja trebaju imati mjesta u našem promišljanju i organiziranju zajednice. Vjerujem da nije moguć identičan oblik za sve zemlje, već mora postojati jedna šarolikost u zavisnosti i od zakonskih formi zemalja u kojima se mi organiziramo kroz zajednicu. Različita iskustva mogu biti od koristi ukoliko se na pravilan način predstave i iznađu konstruktivni modeli djelovanja. Na ovom putu treba imati puno sabura, iskrenog nijeta i neopterećenosti ličnim projekcijama. Moramo svi biti svjesni da naša zajednica i mi u njoj imamo unikatan put. Niko od muslimana u Švedskoj s kim sam bio u kontaktu nema ovaj put koga imamo mi u našoj zajednici. Otuda ovaj naš put trebamo graditi mi, slobodni vjernici, Bošnjaci u BiH i dijaspori. Ovaj proces treba da teče s puno respekta i poštovanja za naša iskustva u domovini, ali i iskustva u dijaspori. Očekujem više sluha od svih odgovornih u ovim procesima. Mislim da idemo u dobrom pravcu i, za mene koji živi van domovine već punih 25 godina, iskoraci kao što je otvaranje ureda pri EU u Bruxellesu, kao i imenovanje muftije za Evropu, jasni su pokazatelji da zajednica i njeno najodgovornije rukovodstvo promišljaju naše stanje. U tom promišljanju povlače se potezi za koje se očekuje da će poroditi najbolji rezultat. I ja to očekujem i tome se nadam, a spreman sam dati i svoj doprinos ukoliko se to od mene bude tražilo.

Sve treba graditi da bude bolje i kvalitetnije i ja ovo govorim, a gledam unazad i ocjenjujem da treba imati koncept. Treba u isto vrijeme biti i hrabar da se suočiš s izazovom. Na svakom polju gdje smo bili kvalitetni i imali s čim doći i predstaviti se, zauzeti prostor, to je bilo i moguće. Imam običaj kazati da je sve do nas. Koliko smo kvalitetni, toliko nas i ima. U ovom historijskom trenutku zajednica treba da djeluje na više frontova. Jedan od njih jeste i osiguravanje vakufske imovine. Danas Bošnjaci kroz svoju zajednicu posjeduju ogromnu imovinu van granica BiH. Vakufska direkcija na čelu s uvaženim hafizom Zaimovićem čini ogroman napor da se imovina uvakufi i na taj način bude zaštićena od svih negativnosti koje se mogu desiti. Naše zajednice imaju različite položaje i u okviru zemalja Evropske unije i treba dosta znanja i umijeća da se ovi procesi završe na korektan način za svaku zemlju ponaosob. Pristup ovoj problematici treba biti fleksibilan te, gdje se dođe do određenog rješenja u okviru jedne zemlje, treba ga ponuditi svim džematima da ga završe na identičan način. Mi u Švedskoj smo pitanje riješili i svi naši džemati su u procesu uvakufljenja, te smo spremni podijeliti iskustvo bez namjere da kažemo da je to najbolji model. Možda kao takav nije uopće moguć za neku drugu zemlju, ali je interesantan kao informacija i možda može biti od koristi.

Smatram to ogromnim uspjehom IZBS-a na čelu s našim glavnim imamom Idrizom ef. Karamanom, naše Vakufske direkcije i Rijaseta u cjelini. Ovo treba da bude cilj svih naših zajednica u dijaspori, a matična je zajednica u obavezi da pruži najkvalitetniju podršku kakvu je pružila nama. Svi zajedno moramo raditi na tome da se ispoštuju pravila oko uvakufljenja vakufske imovine. Time ćemo opravdati emanet, ali i sačuvati nijete naših vakifa, a spriječiti sve zloupotrebe koje bi mogle da se dogode. U interesu je svih da se onemoguće bilo kakve zloupotrebe imovine Islamske zajednice.

STAV: Šta se dogodilo u slučaju Armina Osmančevića – šta je tog poduzetnika koji ne živi u Švedskoj i više nije član Vaše zajednice natjeralo da krene u klevetnički i rušilački pohod prema IZ Stockholm i prema Vama?

ŠETKIĆ: U svjetlu gore navedenih činjenica, vidim i tendencije pojedinaca ili grupa ljudi koji iznose javno razne informacije i optužbe o samovolji, pronevjeri, materijalnom iskorištavanju zajednice u pojedinačne ili korist jedne grupe ljudi. Nije čudo da smo svjedoci ovakvih informacija, posebno u bosanskom informativnom nebu, gdje je vrlo malo toga pozitivnog. Mislim da nije islamski iznositi bilo kakvu informaciju javno ukoliko nisi u okviru već postojećih institucija zatražio pojašnjenje ili dokaz za ono što tvrdiš. Ukoliko si to učinio i bilo ti je onemogućeno da zadovoljiš svoju potrebu, nisu mediji ti koji će to riješiti. U Švedskoj postoje institucije gdje si dužan da prijaviš svaku nekorektnost pa će se ta pojava zakonski sankcionirati. Vi ste u tom slučaju skinuli svoju odgovornost i na nadležnim instancama je da proces vode dalje.

Nažalost, svjedoci smo da su pojedini ljudi u našim džematima još uvijek na nivou klevete i objede. Iako im je pružena mogućnost da pred organom ove zajednice podnesu sve dokaze koje imaju, oni to nisu učinili, već su se obratili javnosti. Obratili su se bosanskoj javnosti, koja ima malo toga zajedničkog s poslovanjem jednog džemata u dijaspori. Teško pada i to da je zajednica malo učinila na zaštiti sebe i svog imidža, ali i svojih uposlenih. Ja sam za to da u našoj zajednici u njenim upravnim strukturama nema ljudi koji su na bilo koji način zloupotrijebili svoj položaj, ali sam i za to da se zaštite ljudi koji djeluju i rade od bilo čega što je negativno i čime se kalja njihova čast i ugled. Konstatiram da javni istupi poput posljednjih vezanih za džemat Stockholm nemaju dobronamjerni karakter i ja ih tako i doživljavam, a ne doprinose pozitivnom imidžu zajednice i cjelini. Nama se svima valja nositi s tim, a i našim porodicama.

STAV: Na koji način upravljate preduzećem “Pokop” i je li riječ o Vašoj privatnoj firmi, kako navodi Osmančević?

ŠETKIĆ: Tražite da pojasnim formu pokopne djelatnosti u okviru našeg džemata. Treba znati da je djelatnost za pokop i transport registrirana u ovom džematu još daleke 1996. godine. Mi smo došli u zemlju u kojoj je 94 godine trebalo čekati tri hefte da bi se organizirala dženaza jednog čovjeka. Na Upravnom odboru smo raspravljali o ovom problemu i prvi u ovoj zemlji pokrenuli inicijativu da se nešto napravi po ovom pitanju. Formirali smo pokopni biro, čija je zadaća bila da se pruži kvalitetna usluga oko dženaze i transporta naših umrlih. Vlasnik ove djelatnosti je džemat. Upravlja zajednicom i svim što je pod njenim krovom putem organa Islamske zajednice, Skupština, Upravni odbor i sve komisije koje se formiraju po odluci nadležnog organa. Ja sam vodio zajednicu i pokopnu djelatnost kao imam i predsjednik UO u posljednje 22 godine.

U martu prije dvije godine ja sam izabran za jednog od zamjenika u Upravnom odboru. Od početka pa do danas naše odluke donosile su se na organima zajednice, a mi koji smo uposlenici imali smo obavezu da ih realiziramo na najbolji mogući način. Članovi UO su odgovorni u okviru zajednice, ali i pred državnim organima ove zemlje za naše ukupno poslovanje. Ono što ja mogu kazati jeste sljedeće: od osnivanja pa do danas svi naši izvještaji usvojeni su od naših organa i predati državi na uvid. Mi nemamo čega da se plašimo niti stidimo. Svi koji imaju bilo kakav dokaz su dobro došli da ga iznesu na naš Upravni odbor, a tu će se odlučiti kojim putem će se ići dalje, cijeneći preuzetu odgovornost i zakon zemlje u kojoj živimo. Duboko smo svjesni da smo, bez obzira što smo vjerska zajednica, obavezni raditi po zakonu te da svaki oblik zloupotrebe ili pronevjere imamo obavezu sami prijaviti nadležnom organu. Vidim da je nekim ljudima teško podnijeti uspjeh kako zajednice, tako i pojedinaca u zajednici i, po našem dobrom oprobanom receptu, ne mogu nikako uspjeh halaliti.

STAV: Član ste Upravnog odbora NBV-a, švedske trezvenjačke organizacije koja sarađuje s Islamskom zajednicom. Možete li nam reći nešto više o toj organizaciji i koje su to vrijednosti koje s njima dijelite?

ŠETKIĆ: Kada započinjemo razgovor o švedskom društvu i angažmanu u njemu, možda je dobro spomenuti da danas ovdje postoje 42 organizirane vjerske zajednice. One dobijaju i državnu pomoć kroz instituciju koja se zove SST. 22. decembra 2018. godine imenovan sam za predsjednika odbora za dodjelu državne pomoći vjerskim zajednicama. Ovo je prvi put da je jedan musliman predsjednik ovog odbora. Priznanje našoj zajednici, ali i meni za uloženi trud u etabliranju islama, ostalih islamskih zajednica, ali i dijalogu sa svim vjerskim zajednicama i društvom u cjelini. No, očito je da nekima smetaju naši uspjesi. Od prošle godine sam član Upravnog odbora NBV-a. I to kao predstavnik Islamske zajednice i svih naših bosanskih organizacija. NBV je trezvenjačka organizacija u Švedskoj koja ima dugu tradiciju borbe protiv droga. Danas ima 19 svojih vlasnika, a naša zajednica jedan je od njih. I ovo je potvrda etabliranja zajednice u ovom društvu.

Ova organizacija u svojoj osnovi ima za cilj obrazovanje širokih narodnih masa u društvu. Sav rad bazira se na trezvenosti. Za nas je od početka ovo bio jedan od prirodnih partnera za sve ono pozitivno iza čega zajednica stoji. Obrazovanje se provodi u formi kružoka, gdje svi učesnici učestvuju na ravnopravan način. Sve aktivnosti nastojimo provoditi u saradnji s ovom organizacijom. Raditi u kontinuitetu na animiranju svih pozitivnih političkih faktora u domovini i nas u dijaspori treba da bude obaveza svih nas. Ova obaveza treba da bude na nivou organizacija, političkih partija, ali i na nivou svijesti svakog pojedinca. Znamo li to, činimo li to i imamo li uopće strategiju za takvo djelovanje, kako spojiti sve potrebe i mogućnosti s resursima kojima raspolažemo, pitanje je za sebe. Ja bih kazao da smo, nažalost, još uvijek na pojedinačnim, sporadičnim i kampanjskim inicijativama i aktivnostima koje nisu u stanju da osiguraju sistemski kontinuirani koncept u kome će biti jasne uloge i ciljevi koji će se moći pratiti i pozivati na odgovornost onih koji nisu u stanju realizirati dogovoreno.

STAV: Po Vašem mišljenju, kako animirati Bošnjake u BiH da shvate do koje je mjere dijaspora bitna i do koje mjere se ne koristi potencijal dijaspore? S druge strane, koji su to sadržaji iz BiH koji su potrebni Bošnjacima u Švedskoj, a izostaju?

ŠETKIĆ: Potencijal dijaspore je ogroman. Ovdje je vrlo važno znati i sebi priznati da smo mi mlada dijaspora. BiH je u tom smislu zemlja bez iskustva. Zemlja čija dijaspora nastaje, stasa i razvija se. Šta će biti u ovom procesu, zavisi od svih nas, naših sposobnosti da se organiziramo, uvežemo, poštujemo i djelujemo u kontinuitetu. Ja vidim da će veliko umijeće biti vidjeti sve ovo kao procese koje će se trebati prepoznati, iznaći načine da se uobličimo u forme koje će trajati u vremenu i prostoru te u kojem će se naši ljudi moći prepoznati, to doživjeti svojim i nositi kroz vrijeme. Ovo bi moglo generirati dobro naciji, zajednici, pojedincu, domovini, ali i državi u kojoj živimo. Ovaj koncept je moguć i realan samo ga treba osmisliti i naći njegove nosioce. Smatram ovo izazovom nacije i na duge staze pitanjem biti ili ne biti.

Izazov je identičan i za našu zajednicu, koliko ćemo svi imati sluha za nas same i procese u kojima se nalazimo. Važna su sva pitanja koja se dotiču našeg identiteta. Svima nam je obaveza da se organiziramo i pomažemo u aktivnostima pojedinaca i institucija koje rade na učenju, očuvanju i izgradnji svih segmenata našeg bošnjačkog identiteta, ali i pripadnosti našoj domovini. Ovdje je sve podjednako bitno u historijskom kontekstu. Ukoliko izgubimo bitku na ovom polju, izgubit ćemo i državu i naciju i vjeru, a onda nas neće biti. Na ovom putu trebamo koristiti iskustva drugih i učiti generacije koje dolaze da imaju osjećaj za rodnu grudu svojih predaka. Svi metodi i svi koncepti koji će mlade Bošnjake dijaspore voditi ka domovini i njenim vrijednostima, učvršćivanju veza s bošnjačkim identitetom, moraju naći plodno tlo u institucijama države, civilnom društvu, vjerskim i kulturnim zajednicama naše zemlje.

Povodom članka Armina Osmančevića od 25.01.2019. godine pod naslovom „Vakuf IZ Štokholm može ubrzo biti oduzet, članovi nisu upoznati o tome,” upravni odbor Bosanske islamske zajednice Štokholm je na svojoj sjednici 27. januara 2019. godine odlučio da najodlučnije odbaci određene navode Osmančevića, i smatra ih isključivo ličnim i pogrešnim tumačenjima.

Odbor obavještava svoje članove i javnost da nema nikakvog razloga za bojazan da bi Vakuf naše Zajednice došao u pitanje.

Tačno je da je Porezna uprava, nakon kontrole prijavljenog poreza pokopnog biroa (osnovanog 1996), odlučila u oktobru 2018. godine da jedan dio usluga koje biro obavlja podliježu PDV-u. Porezna uprava nije iznijela nikakve optužbe protiv Zajednice niti je tražila pregled i korigovanje PDV-a za bilo koji drugi period izuzev perioda januar-mart 2018. godine.

U saglasnosti sa Nadzornim odborom i ekonomskom grupom Zajednice, Odbor je takođe zatražio mišljenje jednog od vodećih švedskih revizionih biroa kako bi se odluka Porezne uprave eventualno izmijenila. Taj proces je u toku.

Nadzorni odbor, u kojem je Osmančević član, je obavio reviziju poslovanja za 2017. godinu i nije imao primjedbi. Revizija za 2018. godinu još nije završena.

Odbor je ozbiljno shvatio navode i pozvao Osmančevića da predoči sve konkretne dokaze koji bi potvrdili da je bilo koji član postupao protuzakonito te se o Zajednicu nelegalno i bez odobrenja ekonomski okoristio. Taj materijal dosada nije dobiven i iz tog razloga upravni odbor smatra slučaj završenim i navode klevetom.

Upravni odbor, BIZ Štokholm

Draga braćo!

U današnjoj hutbi govorimo o iskrenosti, kao svojstvu koje bi trebao imati svaki pravi vjernik.

U dobro nam poznatoj suri El-Asr dragi Bog kaže:

„Tako Mi vremena, čovjek je na gubitku, doista, osim onih koji vjeruju i čine dobra djela, i potiču se međusobno na Istinu, i na strpljenje se međusobno potiču.“

Nažalost, kad govorimo o ovoj suri, nejčešće govorimo o značaju vremena i strpljivosti, što je sasvim u redu, međutim, čini se da na ovaj način iskrenost stavljamo u sasvim drugi plan.

Navedimo još nekoliko kur`anskih ajeta:

”Istina je od tvoga Gospodara, pa nemoj biti među onima koji sumnjaju.” (Alu Imran, 60)

”O, vi koji vjerujete, čuvajte se Boga i budite s onima koji su iskreni!” (Et-Tevba, 119)

”Nije sve dobro u tome da okrećete svoja lica prema istoku ili zapadu, već istinsko dobro čine oni koji vjeruju u Boga, onaj svijet, meleke, Knjige, i vjerovjesnike, koji od imetka, iako im je drag, daju bližnjima, siročadima, siromašnima, putnicima, prosjacima i za otkup iz ropstva, koji klanjaju namaz i daju zekat, koji, kad se obavežu ispune svoju obavezu, te oni koji su strpljivi u neimaštini, bolesti i u vrijeme borbe. To su istinski dobročinitelji, i to su oni koji se istinski čuvaju.“ (El-Bekare, 177)

 Muhamed, a.s., je rekao:

„Budite uvijek ispreni, jer iskrenost vodi ka pravednosti, a pravednost vodi ka Džennetu. Kad je jedan čovjek uvijek iskren teži ka tome da bude upisan kod Boga kao iskren. Nemojte lagati, jer laž vodi ka grijehu, a grijeh vodi ka Džehennemu. Onaj ko stalno laže i ko vara biva upisan kod Boga kao lažac.“

„Budite iskreni, makar vam se činilo da je u njoj propast, u iskrenosti je spas.“

„Reci istinu, pa makar bila i gorka!“

A koliko je značajno čuvanje od laži govori i hadis Muhameda, a.s.:

„Dovoljno je čovjeku laži da samo prenese ono što čuje.“

Navedimo u ovom kontekstu događaj koji se desio glasovitom Sokratu. Naime, došao ovom učenjaku jedan čovjek i ovako mu rekao: „Moram ti ispričati nešto o tvom prijatelju.“ Sokrat ga zaustavi i upita je li provjerio da li je istinito to što želi ispričati. Čovjek je odgovorio da nije, ali da je čuo da ljudi o tome govore. Sokrat ga dalje upita ima li šta dobro u onome što mu želi ispričati. Čovjek odgovori da nema i da je loše.  Nakon toga ga Sokrat upita je li korisno to što mu želi ispričati. Kad je čovjek ponovo odgovorio odrično, Sokrat mu reče: „U redu, ako ono što mi želiš ispričati nije istinito, ni dobro, a ni korisno, onda ti to lijepo zaboravi!“

Draga braćo!

Živimo u vremenu kad se informacije šire nevjerovatnom brzinom. Nažalost, sa tim informacijama se mnogo manipulira i zato je veoma važno biti oprezan i imati na umu 6. ajet  sure El-Hudžurat, u kojem dragi Bog kaže:

„O, vi koji vjerujete, ako vam pokvaren čovjek dođe s nekom viješću, dobro je provjerite, kako ne biste, u neznanju, nekome zlo nanijeli pa se za to što ste učinili pokajali.“

Potrebno je ukazati i još na jednu pojavu. Radi se o tome da ljudi često prikriju određenu informaciju i to je dobro, ukoliko se time sakrije nečija sramota ili zaustavi širenje zla. Međutim, ukoliko se radi o prikrivanju nekog nedostatka, naprimjer, kad se nešto prodaje, time se ulazi u grijeh i ostaje bez bereketa.

Isto je i kad se prenese samo dio jedne informacije, a prikrije drugi njen dio.

Dragi Bože, pozi nam da budemo iskreni i da se družimo sa iskrenima!

Amin!

Eslöv, 25.01.2019.

Glavni imam IZBUŠ-a Idriz-ef. Karaman

Čovjekova nada, ustvari vjernikova nada, treba biti takva da protestira protiv sadašnjega stanja. To mora biti nada koja na borbu i akciju pokreće jer je samo takva ispravna, samo takva je vjernička. Ebu Derda r.a., je došao u grad Hims u Siriji i tamošnjim stanovnicima se obratio: „Zar vas nije stid da gradite ono u čemu nećete živjeti? Zar vas nije stid da se nadate onome što nećete dočekati i da pohlepno sakupljate ono što nećete pojesti? Oni koji su bili prije vas sagradili su tvrde objekte, sakupili mnogo imetka i imali nadu u dug život, ali su sad njihove kuće kaburovi, njihova nada obmana, a imetak je postao njihova propast“.

Imam Gazali u svom djelu Mukašefetu-l-kulub, bilježi da je Adem a.s., svom sinu Šitu a.s., oporučio i naredio da i on to djeci svojoj oporuči. Rekao je: „Reci im da se ne smiruju uz Dunjaluk. Kada sam ja pomislio da mogu postati vječan, iz Dženneta sam izveden. Reci im da dobro misle na posljedice onoga što rade. Da sam ja mislio na posljedice, ne bi mi se desio izlazak iz Dženneta. Reci im da kada im se u prsima zbog nekog djela stijesni neka to djelo ostave. Kada sam ja odlučio okusiti plod zabranjeni, srce mi se uznemirilo, a ja to nisam ostavio pa se zbog toga kajem. Reci im da se savjetuju o svojim poslovima. Da sam se ja s melekima posavjetovao, ne bi me snašao izlazak iz Dženneta“.

Mnogo je toga u našoj zemlji, u društvu našem, nedovršeno, nedefinisano, neuređeno i često mi naše izraze nezadovoljstva, neslaganja sa stanjem u kojem jesmo, završavamo isticanjem nade da će sutra biti bolje. Vjernikova nada, nipošto nije i ne smije biti samo riječ, ona je akcija, ona je borba. To je nada koja protestira protiv onoga što nam to bolje ne omogućava sad, danas.

Naša nada braćo, naša vjernička nada, protestira protiv onih koji se smiruju uz Dunjaluk i na nedozvoljen, haram način, a na štetu nas i domovine nam, prisvajaju sebi. Naša nada u bolje sutra, u bolje za našu djecu, mora biti protest i borba protiv neodgovornih, nesposobnih,
nesavjesnih, korumpiranih. Ta naša nada, da sutra bit će bolje, ako nas ne pokrene na borbu danas, to bolje neće doći. Vjernik uvijek razmišlja o posljedicama onoga što čini. Starac iz kazivanja s početka, sebe na rad pokreće jer razmišlja o posljedicama svoga nerada. I Adem a.s., žali što je u jednome trenu smetnuo s uma posljedice onoga što čini.

Naša nada mora biti protest protiv ravnodušnosti prema grijehu koja se danas u ljude nastanila. Ulema nas naša uči da ako želimo promijeniti svoje stanje, moramo promijeniti svoje djelovanje. Nama, da bi bilo bolje, a svi to bolje želimo, nužno je da se od grijeha udaljimo, da srca svoja od zavidnosti, mržnje i svake tjeskobe očistimo. Nama, da bi bilo bolje, a svi to želimo, potrebno je da budemo daleko od svega što odnose među nama narušava. Želiš bolje a lažeš, želiš bolje a ogovaraš, želiš bolje a zavađaš, želiš bolje a spreman si radi svoje dobiti i svog interesa sve prodati, izdati, zajednički interes iznevjeriti. Nada u bolje sutra mora nas mijenjati.
Ona mora biti protest protiv srušenog sistema vrijednosti u društvu. Kako da bude bolje sutra kad je sad, danas, u ovom našem društvu i utjecajniji i cjenjeniji neki kafandžija s novcem od nastavnika i profesora? Kako da nam bude bolje sutra kad se danas niko ko bi trebao, kome smo vlast i moć u ruke dali, ne bori protiv kladionica i protiv bezperspektivnosti koja osvaja duše naše omladine? Kakvi su se to u posljednjim godinama donijeli propisi koji bi mladima olakšali zaposlenje, stambeno zbrinjavanje, zasnivanje porodice? Uzaludne su naše nade bez akcije, bez borbe.

Te naše nade u bolje sutra moraju biti protest protiv vladavine prljavo i nečasno stečenog kapitala, nada naša, vjernička mora biti borba za vladavinu prava, za jednakost svih pred zakonom i pravljenje društva u kojem svima jednake šanse za uspjeh pružamo. Naša nada neće, akcija i borba hoće, skinuti lanac sa zatvorenih kapija naših preduzeća. Naša isprazna nada neće, akcija i borba hoće, napraviti puteve, otvoriti fabrike i omogućiti da se ovdje rađaju i rastu djeca, naša djeca, a ne po dalekim i hladnim evropskim metropolama.

Vjernikova nada je borba i rad, ona je protest protiv sadašnjeg zarad boljeg sutra.
Uzvišeni Bože, pomozi nam. Amin!

Izet ef. Čamdžić

Organizatori manifestacije „Buđenje“ su nakon uspješne izvedbe u Švicarskoj, Njemačkoj i Norveškoj nastavili svoj put prema Švedskoj gdje su sredinom mjeseca novembra počeli sa svojom turnejom. Manifestacija je organizovana u saradnji sa Islamskom zajednicom Bošnjaka u Švedskoj (IZBUŠ).

Riječ je o prezentaciji filma o prvom predsjedniku predsjedništva BiH, rahmetli Aliji Izetbegoviću i promociji 1. kola „Edicije Bošnjaci“ koja je započeta u organizaciji JU Muzeja „Alija Izetbegović“ te Simurg medije/ sedmičnika Stav.

Učesnici manifestacije su:publicist Adis Tanović, Filip Mursel Begović, glavni urednik „Edicije Bošnjaci“ i glavni urednik sedmičnika „Stav“ i Adnan Žiško, direktor JU Muzej „Alija Izetbegović“ i koordinator projekta „Edicije Bošnjaci“.

Ove sedmice manifestacija Buđenje biće održana u još četiri grada Švedske. Naime, turneja je počela 17.11.2018. sa izvedbom u Gislavedu, te se nastavila istog dana u Geteburgu da bi sutradan bila održana i u Linčepingu i Štokholmu. U ponedjeljak su bili gosti u Orebru, a u utorak u Norčepingu.

Plan za ostatak sedmice:

21.11.2018. Jončeping, 22.11.2018. Vekše, 23.11.2018. Malmo, 24.11.2018 Alvesta.

U skoro svim gradovima Švedske je manifestacija održana u prostorijama IZBUŠ-a.

Kapitalni izdavački projekt o identitetu Bošnjaka realizovan je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Autor teksta: Hatidža Muratović-Huzeirović

Preuzeto sa RTV BIR